Bolnica i dijete-vodic za roditelje

[swenova mama]

Tekst preuzet sa stranica bolnice Rebro, Klinika za pedijatriju


Vodič za roditelje

VAŠE DIJETE MORA U BOLNICU. ŠTO SAD?

Boravak u bolnici za svakog je čovjeka nagla promjena svakodnevnog načina života. Djeca na nju reagiraju znatnom uznemirenošću.

Stoga dajemo niz savjeta koji će djetetu i vama, roditeljima i pratiteljima olakšavati boravak u bolnici, pridonijeti uspjehu liječenja i pomoći bržem povratku svakodnevnu životu nakon izlaska iz bolnice.

Psihološka priprema djeteta na medicinske postupke

Svrha psihološke pripreme za medicinske postupke jest smanjiti djetetovu uznemirenost, tjeskobu i strah i tijekom i nakon provođenja određene pretrage. Priprema uključuje davanje informacija o svrsi i postupku pojedine pretrage kako bi dijete znalo što ga očekuje, bolje se pripremilo i lakše podnijelo sam postupak.

Roditelj koji priprema dijete za određeni medicinski postupak treba najprije sam upoznati točan slijed i način provođenja. Prije nego se odluči o načinu davanja informacije, treba dobro procijeniti djetetovo znanje i razumijevanje situacije.

U pripremi treba koristiti razumljive riječi, primjerene djetetovu uzrastu i sposobnosti razumijevanja. Medicinske nazive treba objasniti (anesteziju se, primjerice, može predočiti kao: “To je lijek koji će ti liječnik dati da bi mogao zaspati tijekom operacije i ne osjećati bol.”). Treba izbjegavati zastrašujuće riječi pa je, primerice, umjesto izraza “to će peći” bolje reći “mnoga djeca kažu da nakon ove pretrage osjećaju toplinu u ruci”. Pritom je uvijek bolje koristiti izraz “neka djeca” a ne “sva djeca”.

Važno je dati točan redoslijed događanja i koliko će zahvat otprilike trajati. Također je bitno reći djetetu što se od njega očekuje tijekom zahvata. Treba naglasiti da medicinsko osoblje razumije njegov strah i zabrinutost i da će sve učiniti da se dijete što bolje osjeća.

Dijete treba ohrabriti, pohvaliti za hrabrost i nastojanje da surađuje, a nikad ga ne posramljivati zbog plakanja i opiranja tijekom postupka.

Psihološka priprema olakšava djetetovu prilagodbu na situaciju, poboljšava suradnju i smanjuje doživljaj neugode i boli.

Pripreme za odlazak u bolnicu

Djetetu valja objasniti zašto ide liječniku i zašto treba ostati u bolnici. O bolnici, liječenju i zdravstvenom osoblju treba govoriti pozitivno kako dijete odlazak u bolnicu ne bi vi znate što će se s njim događati u bolnici i zato mu treba ukratko objasniti što ga očekuje (mjerenje tjelesne temperature, uzimanje krvi za potrebe pretraga, liječnički pregledi, snimanja i slično). Pogrešno je djetetu govoriti da ga neće ništa boljeti, i valja ga uvjeriti da je to nužno jer mu se želi pomoći, iako će mu katkad biti teško.

Trebate nastojati pred djetetom sakriti ili bar umanjiti osjećaj uznemirenosti, suzdržiti suze pred njim jer će zaključiti da je, ako se mama i tata boje, odlazak u bolnicu možda opasan.

Dijete ne treba obmanjivati glede ostanka u bolnici, jer se time gubi njegovo povjerenje, a hospitalizaciju će doživjeti kao napuštanje, prijevaru ili kaznu. Trebate mu reći da ide u bolnicu radi liječenja i da će tamo ostati neko vrijeme, te da će se vratiti kući čim ozdravi. Odlazak u bolnicu je nužan ali privremen, te zbog toga neće biti napušten već upravo suprotno, da ćete vi, rodbina i prijatelji i nadalje brinuti o njemu, posjećivati ga ili zvati telefonom.

Dolazak u bolnicu

Roditelji i dijete trebaju zajedno pripremiti njegove stvari i najdražu igračku, koja će umanjiti osjećaj odvojenosti. Ako je dijete osnovnoškolskog uzrasta, treba ponijeti i njegove udžbenike i bilježnice, jer će tijekom boravka u bolnici biti uključeno u bolničku školu.

Preporučujemo da budete uz dijete dok se ono smjesti u bolničku postelju, jer će to pridonijeti uvjerenju da znate gdje se ono nalazi i gdje ćete ga posjećivati. Potrebno je djetetu reći koliko će približno dana ostati u bolnici, ali i pripomenuti da se boravak kadšto može produžiti zbog različitih razloga.

Kada se dijete smjesti u postelju, ne treba odmah otići, a prije polaska je potrebno pozdraviti se s njim, naglasiti mu da ćete ga posjećivati te da će poći kući kad se izliječi. Koliko god dijete bilo uznemireno, ono će zapamtiti obećanje.

Potrebno je ostvariti dobru komunikaciju s liječnicima i medicinskim sestrama koji skrbe o djetetu, jer će tada i dijete u njih imati više povjerenja.

Ako ste zabrinuti i prestrašeni, nastojte ostati smireni kada ste s djetetom, jer mu to ulijeva sigurnost i umiruje ga.

Dijete u bolnici

Mali bolesnik u bolnici osjeća veliku potrebu za roditeljima stoga je nužno posjećivati ga svaki dan. Ako je to nemoguće, preporučujemo telefonske pozive u poslijepodnevnim satima.

Redovne posjete, makar i kratkotrajne, bolje su nego ako se posjeta izostavi jedan dan. Većina djece koja nemaju posjete, ubrzo postaju naizgled mirna, ali to ne znači da su se privikla na bolnicu, već je to često znak duboke tuge. Dijete koje je odvojeno od roditelja i smješteno u bolnicu osjeća se nesigurnim. Važno je da se ne osjeti napuštenim.

Svakodnevne posjete nisu uvijek moguće svim roditeljima. Stoga preporučujemo da se dijetetu kaže ako ga se neće posjetiti. Ne smijemo djetetu obećati ono što ne možemo ispuniti!

Ponašanje za vrijeme posjeta valja prilagoditi stanju malog bolesnika (igrati se s njim ako se dobro osjeća, pokušati zainteresirati za igru i djecu koja taj dan nemaju posjete i sl.). Djeci se mogu donijeti igračke i knjige ali treba paziti na primjerenost uvjetima u bolnici.

O donošenju hrane i slastica uvijek se prethodno treba savjetovati sa zdravstvenim osobljem.

Još nekoliko naputaka:

* Ne sažaljevajte dijete!
* Pohvalite dijete kad god za to imate prigodu (za njegovu hrabrost, izdržljivost i sl.).
* S djetetom valja pravodobno razgovarati kako biste ga pripremili za svoj odlazak. Ako zna da uvijek govorite istinu, brzo će se utješiti nakon vašega odlaska, jer zna da ćete se opet vratiti.
* Informirajte se redovito kod liječnika i sestre o stanju vašeg djeteta.
* Vaš odlazak nakon posjeta u prvim je danima najčešće praćen suzama. Dopustite djetetu da se isplače, nemojte ga ismijavati ili mu se rugati (bez obzira koliko je “veliko”).
* Dijete treba uvjeriti da razumijemo njegovu žalost i njegove teškoće.
* Malo dijete često burno reagira na vaš odlazak, jer ne može uvijek shvatiti da ćete opet doći. Vaši ponovni dolasci uvjerit će ga da nije ostavljeno pa će i njegove reakcije vremenom biti drukčije.

Dijete treba ići na operaciju

Potrebno je razgovarati s djetetom o operaciji kako biste odagnali zastrašujuće misli. Ukratko opišite postupak: recite mu da će prije operacije biti uspavan, da ga za vrijeme operacije neće ništa boljeti, a kad se probudi da će sve biti gotovo.

Osim razgovorom, djetetu se može pomoći zajedničkim crtanjem ili, ako je dijete mlađe, pripremite ga za operaciju kroz igru (na lutkama se pokazuje bit i svrha operacije).

Nakon operacije pohvalite dijete i recite mu da je ono pridonijelo izlječenju.

Povratak iz bolnice

Ponašanje djeteta po povratku kući može biti promijenjeno. Ispravna reakcija roditelja i razumijevanje djetetova ponašanja pridonose da te promjene budu privremene. Reakcije nakon povratka kući mogu biti: strah od odvajanja, strah od nepoznatih ljudi, povećana ovisnost o roditeljima i manja samostalnost nego prije ili želja da roditelj stalno bude uz njega. Kadšto dijete postaje agresivno prema roditeljima, može imati nemiran san, nekontrolirano mokri i drugo.

Potrebno je djetetu omogućiti da ispripovijeda sve što ga tišti u svezi boravka u bolnici.

Ovisno o tome koliko dijete dopušta, treba se ponašati uobičajeno i bez promijene zbog njegove bolesti, jer pretjerana pažnja i popustljivost prema bolesnom djetetu rezultira iskustvom da nikad nije tako voljen i pažen kao kad je bolestan, pa i duže nakon bolesti pokazuje promjene u ponašanju.

Treba li vam savjet ili pomoć?

Nadamo se da su vam naši savjeti pomogli da sebi i svojemu djetetu olakšate boravak u bolnici i povratak kući.

Ako želite razgovarati ili trebate savjet u svezi ponašanja djeteta tijekom boravka u bolnici ili o problemima koje mu donosi bolest, a tiču se i praktičnih pitanja vezanih uz vrtić, školu ili odabir zanimanja, možete se obratiti bolničkom psihologu i pedagogu.

Vrste pretraga u Klinici za pedijatriju na Rebru

» Bris obrazne sluznice se uzima djeci sa zastojem u rastu. Drvenom lopaticom za grlo uzme se bris sluznice usne šupljine a nalaz se dobije odmah.

» Ultrazvučna pretraga štitaste žlijezde u djece je vrlo korisna metoda u dijagnostici bolesti štitaste žlijezde, zbog brojnih prednosti: pretraga je sigurna i bezbolna, ne oštećuje tkiva, nema ionizirajućeg zračenja, ne rabe se kontrastna sredstva, ne zahtijeva prekid terapije hormonima štitnjače ili tireostaticima.

Za pretragu nije potrebna posebna priprema bolesnika, osim objašnjenja postupka pregleda.

Postupak pregleda: dijete leži na leđima glave zabačene preko jastučića, kako bi se što bolje moglo analizirati područje vrata. Vrat se namaže gelom, zbog što boljeg kontakta s ultrazvučnom sondom te se sondom prate strukture štitne žlijezde, vidljive na ekranu. Postupak traje 20 minuta.

» Citološka punkcija štitaste žlijezde je metoda koja pomaže u dijagnostici i liječenju bolesti štitaste žlijezde. Temelji se na uzimanju uzoraka tkiva s pomoću igle i štrcaljke ubodom u sumnjivo mjesto, a pod nadzorom ultrazvuka. Citološka punkcija je u osnovi zahvat bez rizika.

Postupak punkcije: prije punkcije (oko 30 min.) bolesnikov se vrat namaže Emla-S gelom koji je lokalni anestetik i mjesto punkcije se dezinficira alkoholom. Mali bolesnik leži na leđima, glave zabačene unatrag. Iglom i štrcaljkom uzima se uzorak tkiva štitnjače pod nadzorom ultrazvuka. Nakon punkcije se pritiskom sterilnom kompresom na mjestu uboda sprječavaju otok i krvarenje što su moguće komplikacije. Postupak traje 20 minuta.

Napomena: komplikacije su rijetkost, čak i u bolesnika koji imaju imaju poremećaj zgrušavanja krvi.

Moguće komplikacije jesu:

* krvni podljev na mjestu uboda (dostaje primjena leda)
* blagi otok - prolazi spontano
* lokalna bol - prolazi spontano

» Kardiološki pregled obuhvaća slušanje (auskultaciju), fizikalni pregled, elektrokardiografiju (EKG), te snimanje srca ultrazvučnim kolor doplerom.

» Slušanje (auskultacija) je pregled u kojem liječnik blago prisloni slušalice (stetoskop) na prsa i sluša srčane tonove ili šumove. Važno je da dijete bude mirno kako bi se što bolje čulo disanje i srčani tonovi.



» Elektrokardiografija (EKG) je snimanje električnih srčanih aktivnosti. Dijete legne na postelju, prsa mu se oslobode od odjeće, ruke od sata i nakita, a nogice od čarapa.

Na ruke i noge se postave odgovarajuće štipaljke (kvačice, gumice i sl.) te loptice (pumpice ili naljepnice) na prsa. Ukupno je 6 odvoda koje je potrebno postaviti na odgovarajuća mjesta. Važno je da dijete bude mirno i opušteno, a nužno je čistim vlažnim elektrodama osigurati dobar kontakt s kožom. Snimanje traje 20 do 30 sekundi, ovisno o vrsti uređaja. Važno je da roditelj djetetu objasni tijek i trajanje pretrage.

» Ehokardiografija je ultrazvučna pretraga u kardiologiji, koja je neškodljiva, bezbolna, neinvazivna te se kao i EKG može ponavljati u svako doba.

Iz ultrazvučne sonde usmjeruju se kratki visokofrekventni impulsi ultrazvuka u tkiva, a sonda istodobno šalje i prima impulse.

Ehokardiografija omogućuje procjenu veličine, položaja, konfiguracije i pomicanja tkiva i šupljina, te međusobnih anatomskih i funkcijskih odnosa tih struktura unutar srca.

Dijete se kao i za EKG oslobodi odjeće, a prsa se namažu gelom zbog boljeg doticaja sa sondom.

U pretrazi se dopler uređajem mjeri brzina strujanja krvi u srčanim zaliscima.

Pretraga traje do 30 minuta, a roditelj treba pripremiti dijete za pregled i pretragu.

» Holter je 24-satno kontinuirano snimanje EKG-a na magnetsku traku. Uređaj je malen i nosi se obješen preko ramena ili pričvršćen oko pojasa.

Djeca se za vrijeme nošenja normalno ponašaju i ispunjavaju uobičajene dnevne obveze. Dijete uređaj nosi kod kuće i vodi dnevnik aktivnosti u kojem opisuje tegobe koje eventualno osjeti. Nakon 24 sata uređaj se skida, a kazeta se predaje liječniku na uvid.

» Elektroencefalografija (EEG) je bezbolna dijagnostička pretraga u dječjoj neurologiji, kojom se registrira mozgovna električna aktivnost s pomoću EEG uređaja. Uz standardni EEG, radi se i snimanje nakon noćnog bdijenja djeteta (deprivacije sna) koje može biti djelomično ili cjelonoćno.

Prije svakog snimanja dijete treba jesti, imati čistu kosu bez gela, laka i slično.

Postupak: snimanje se obavlja putem elektroda složenih u kapu, a električna provodljivost se poboljšava kontaktnim sredstvima (gel i pasta). Snimanje se obavlja u budnosti uz zatvorene oči, a ako to nije moguće, potrebno ga je obaviti uz otvorene oči ili tijekom djetetova prirodnoga sna.

Postupak traje 30 minuta.

Važno je nastojati da se otklone i na najmanju moguću mjeru svedu djetetov strah, nesigurnost, nelagoda i napetost. Pristup djetetu je individualan, ovisi o emocionalnoj, psihomotoričkoj i socijalnoj zrelosti te o djetetovoj životnoj dobi.

» Elektromioneurografija (EMNG) je slijed metoda ispitivanja i registracije električne aktivnosti mišićja i živaca, a značajna je pretraga u dijagnostici i diferenciranju bolesti živaca i mišića.

Pretraga se obavlja uz pomoć elektroda – iglica (koje se ubadaju u mišiće tijela), pa prije pretrage djetetu treba dati lijekove za ublaženje boli i opuštanje mišića.

Dobra priprema djeteta i roditelja od velike važnosti za pretragu i njezin rezultat. Dobra priprema skraćuje vrijeme analize, smanjuje djetetov strah, motivira ga za suradnju tijekom pretrage i smanjuje pretjeranu aktivnost. U dojenčadi, male djece i djece koja ne surađuju, obavljanje pretrage je otežano što često produžuje njezin tijek.

» Snimanje mozga kompjuteriziranom tomografijom (CT) je slikovna rendgenska pretraga u kojoj se pomoću aparata dobivaju slike pojedinih poprečnih slojeva određenog organa.

Pretraga je bezopasna i bezbolna, a doza zračenja je neznatna.

U toku pretrage dijete leži na stolu iznad kojeg kruži uređaj za snimanje.

Dijete treba biti potpuno mirno. U malog djeteta potrebna je sedacija kako bi mirovalo.

Postupak traje 10 minuta.

Važno je djetetu objasniti svrhu i način snimanja.

» Snimanje magnetskom rezonancom (MR) je slikovna pretraga slojevitog snimanja pojedinih organa korištenjem magnetskog polja, te nema rendgenskoga zračenja. Pretraga je bezbolna.

Tijekom snimanja dijete mirno leži na stolu iznad kojeg kruži uređaj za snimanje a koji stvara određenu buku što djetetu može smetati.

Snimanje traje do 40 minuta.

Priprema djeteta: tijekom snimanja treba biti potpuno mirno, odjeća ne smije sadržavati metalne dijelove (gumbi, kopče i sl.), ne smije imati nakit, u tijelu ne smije biti metalnih dijelova (metalne spojnice koje se ugrađuju pri lomovima kosti, metalne žice i sl.).

Važno je objasniti djetetu svrhu i način snimanja (potražiti upute od djetetovog liječnika ili medicinske sestre).

CT i MR zahtijevaju pacijentovu punu suradnju kako bi se dobila kvalitetna slika nezamućena kretanjem. Da se to postigne, djetetu je često potrebno dati sredstvo za smirenje, osobito kad je riječ o djeci mlađoj od 6 godina. Davanje sredstva je potrebno i u djece koja ne mogu ostati mirna.

Za dobivanje čiste slike u Klinici za pedijatriju u male se djece primjenjuje postupak deprivacije sna: dijete od ponoći do ujutro ostaje budno, a na dan pretrage dobije sredstvo za umirenje.

» Ezofagogastroduodenoskopija (EFGD) ili skraćeno gastroskopija je dijagnostički postupak pregleda sluznice probavne cijevi (jednjak, želudac i dvanaestnik), a pri tome se mogu obaviti i pojedini terapijski zahvati. Pretraga se obavlja endoskopskim uređajem koji se sastoji od duge savitljive cijevi promjera 5 ili 9 mm, vlastitog izvora svjetlosti i priključka na monitor.

Dijete na dan pretrage mora biti na tašte.

Pretraga je bezbolna osim što dijete ima nelagodu i nagon na povraćanje. Obavlja se bez anestezije, a ako je dijete uznemireno, 15 minuta prije pregleda može mu se dati prisvjesna sedacija (sirup Dormicum).

Prigodom pretrage dijete leži na lijevom boku, glavom okrenutom nadolje. Cijev endoskopa postavi se djetetu u usta i kaže mu se da načini pokret kao da guta knedlu, te cijev klizne u jednjak, a potom laganim potiskivanjem cijev sama prolazi do željenog mjesta.

Pretraga traje oko 5 minuta.

Nakon pretrage djete može odmah piti i jesti, a ako je bila potrebna sedacija, poželjno je da uz roditelje proboravi u odjelu do 2 sata, odnosno dok se razbudi.

Važno je objasniti djetetu svrhu i način izvođenja pretrage.

» Ultrazvučna pretraga abdomena i bubrega je negresivan, bezbolan i lako izvodiv dijagnostički postupak, koji omogućuje pretragu svih trbušnih organa.

Ultrazvučni uređaj "skuplja" odbijene odjeke i elektronički ih prikazuje na ekranu, stvarajući sliku pojedinih organa.

Postupak traje 15 minuta.

Na dan pretrage dijete mora biti na tašte.

Tijekom pretrage dijete leži na leđima s otkrivenim trbuhom, na koji se namaže gel i laganim se pritiskom sonde na ekranu promatra unutrašnjost abdomena.

Pregled obavlja liječnik uz prisustvo medicinske sestre te roditelja.

Stoga je važno objasniti djetetu svrhu i način izvođenja pretrage.

» Ultrazvukom mozga se mogu vrlo jednostavno utvrditi određene promjene u mozgu.

Velika je prednost pretrage što je jednostavna i bezbolna, može se ponavljati, a anestezija nije potrebna.


Postupak snimanja: pretraga se obavlja prelaskom sonde nad neokoštalim dijelom dojenčetove lubanje, a za poboljšanje doticaja sonde i tijela rabi se gel koji je neškodljiv i lako se skida.

Postupak traje 15 minuta.



Vrste pretraga u Klinici za pedijatriju na Šalati

Ambulantne pretrage

» Uzimanje urina i urinokulture – nema posebnih priprema

» Uzimanje obrisaka iz iretre i periuretralnog područja radi testiranja na Chlamydia trachomatis, Trichomonas vaginalis, Ureaplasma urealythicum, Micoplasma hominis te gljivice.

Roditelji će dobiti usmene upute o njezi spolovila prije pretrage.

» Ultrazvučne pretrage abdomena, bubrega i mokraćnog mjehura - dijete treba biti natašte, a u Kliniku je potrebno doći između 8 i 10 sati ujutro.

Za UZV bubrega nije nužna posebna priprema, a za pretragu mokraćnoga mjehura dijete bi trebalo imati pun mjehur.

» Cistoskopija, urodinamika i mikcijska cistouretrografija (RTG) - na dan pretrage djeca dolaze na tašte. Roditeljima djece u koje poduzimamo cistoskopiju, urodinamiku i mikcijsku cistouretrografiju objasnimo način obavljanja pretrage i savjetujemo pregled mokraće nekoliko dana prije pretrage, jer su to invazivne pretrage pa nalaz mokraće mora biti uredan.

U djeteta se prije zahvata učini EKG i kardiološki pregled te transaminaze.

U dječaka i u nekih djevojčica cistoskopija se obavlja u općoj anesteziji, pa roditelji trebaju potpisati suglasnost za primjenu opće anestezije.

Pretrage tijekom višednevnoga boravka u bolnici

» Venepunkcija - dijete ne treba biti na tašte. Uz prethodni dogovor s medicinskim osobljem, roditelj može prisustvovati pretrazi.

» Kloridi u znoju - neinvazivna i bezbolna pretraga koja traje pola sata. Roditelj može boraviti uz dijete.

» Prick test - priprema ipretraga traju približno 25 minuta. Važno je da dijete bude mirno za vrijeme pretrage (oko 15 minuta). Stoga se prije početka pretrage objasni djetetu i roditelju cijeli postupak. Naglasi se da je moguća kratkotrajna nelagoda odnosno bol, ali koja prolazi već nakon 1 do 2 sekunde. Kadšto se nakon pretrage može pojaviti svrbež koji se ublažava hladnim oblozima.

» Spirometrija - obavlja se kod djece od 6 godina i starijih. S obzirom da je pri ovoj pretrazi važna suradnja s djetetom, potrebno mu je objasniti tehniku disanja.

» Intravensko davanje pripravaka - važna je psihološka priprema djeteta.

» Punkcija koljena - dijete je potrebno psihički pripremiti na ubod i potrebnu mirnoću kako bi pretraga uspjela.

» Sadržajglukozeukrvnomeserumu(GUK) - večer prije pretrage dijete ne smije jesti slatku hranu, a na pretragu treba doći natašte.

» Testovi opterećenja - dijete na pretragu treba doći natašte, a ne smije jesti i piti (niti vodu) 6 sati prije početka pretrage.

Pretraga traje približno 2 sata, a potom dijete mora odmah popiti priređenu otopinu za opterećenje. Ako je ne može ili neće popiti, otopinu će dobiti na sondu. Ako povrati, pretraga se mora ponoviti. Krv se vadi još 4 puta u tijeku 2 sata. Za to vrijeme dijete ne smije ništa jesti i piti. Roditelji mogu prisustvovati pretrazi.

» Anometrija jednjaka - dijete mora biti natašte da ne bi povratilo za vrijeme uvođenja sonde kroz nos.Pretraga traje približno 1 sat i nije bolna ali je neugodna. Roditelj obično prisustvuje pretrazi kako bi smirio dijete.

» Biopsija sluznice rektuma - dijete ne mora biti na tašte. Važno je da je dijete obavilo nuždu dan prije i na dan pretrage. Ako postoji začepljenje, djetetu treba dan prije dati čepić za provociranje nužde. Pretraga kratko traje i nije bolna. Sondom se ulazi u rektum i uzima komadić sluznice za histološki pregled. U prvom izmetu nakon pretrage može biti svježe krvi.

» Anorektalna manometrija - dijete ne mora biti na tašte. Važno je da je dijete prethodnog dana obavilo nuždu, a ako nije dobit će klizmu.

Pretraga traje približno 1 sat, nije bolna ali je neugodna, jer se kateterom ulazi u rektum. Uspješnost pretrage ovisi o suradnji djeteta. Roditelj je prisutan pretrazi, smiruje ga i uz našu pomoć objašnjava mu postupak pretrage.

[Rimaithor]

Nama je op. 21.4., pripremamo se vec tri tjedna polako...

[Luantaro]

doista svaka čast onome tko je pripremio ovaj tekst

sam ću nadodati da su se na Rebru prema djetetu i meni upravo ovako i ponašali - puni razumijevanja, otvoreni, ugodni, ljubazni - za svaku pohvalu

[mamashnita od noje]

swenki

[mama78]

svaka cast...ovakvo nesto je upravo ono sto nama sada treba...bravo

[5ra]

F. je operirao krajnike na ORL odjelu na Rebru. Sve pohvale !!

[mamma2x]

Ovo je stvarno nešto što može dobro doći bilo kome.

[Madir]

svaka čast,dobro je znat i pročitat time i informirat se,

[LLV]

Iz Rijeke sam. Dijete mi ima 22 mjeseca i upućeno je na bolničko liječenje na Šalatu. Kako moram biti uz dijete, koristim u sobici krevet koji dnevno moram platiti 250 kn. Suprug i ja smo nezaposleni od 2007. godine pa molim za odgovor postoji li ikakva mogućnost da se to ne naplati s obzirom na okolnosti jer posjedujemo i porezna uvjerenja koja dokazuju isto?

[swenova mama]

ne postoji. Ne moras koristiti krevet u bolnici, u nasem sustavu kad je dijete u bolnici ono je zbrinuto i nema potrebe da su roditelji s njim. Stupidno, ali je tako.

[Fantasy]

Jel zna netko možda kako je za djecu s PP? Moja cura ima 28 mjeseci i idemo na 2 dana radi EEG-a i MR u Vinogradsku. Čula sam od jedne mame da je moj boravak besplatan ako imam rješenje o invalidnini. Je li to točno?

[PixyDust]

Svaka čast za Rebro!

Mogu samo reći iz osobnog iskustva da nam je ORL u Vinogradskoj ostao u jaaako lošem sjećanju. Sestre nervozne i doslovno okrutne prema djeci. Npr. nakon vađenja mandula dođemo popodne u posjetu, jedino vrijeme kad možete biti s djetetom, a mala, tada šestogodišnjakinja, umire od žeđi jer su joj čaj stavili na noćni ormarić tako da ga ne može dohvatiti jer su ju zatvorili u onaj grozni dječji krevetić s visokim ogradicama (nije bilo mjesta u drugoj sobi gdje su starija djeca u običnim krevetima), a kaže da sestre skoro ni ne dolaze, a kamoli da provjeravaju jesu li djeca žedna. Nisu joj dozvolili da sluša muziku sa slušalicama i sl......

Klaićeva - dobili smo apartman tek drugi dan, iako je beba bila tek pet tjedana i dojila sam. Šta se događalo tu noć dok je ostala sama nisam nikad saznala. Ja sam tada imala težak oporavak od CR i rana mi je sporo zacjeljivala, trebala sam previjanje svaki dan, a tamo mi to nisu mogli omogućiti (rekli su da je to dječja bolnica i ne mogu opravdati pružanje usluge odraslom), pa sam morala tu ranu čistiti i previjati sama tako da se inficirala i nije zarasla puna tri mjeseca.