I druge tri su važne ;)
14 svi 2014, 14:41
Stalno slušamo kako su prve tri godine najvažnije, ali i sljedeće tri su itekako važne! I u te sljedeće tri-četiri godine, s našom se djecom događaju čudesne stvari 
Kako razmišljaju djeca od 3 do 5 godina?
Jeste li se ikad pitali kako razmišljaju djeca? Sigurno jeste. Mnogi naši odgojni postupci temelje se na spoznajama o tome što djeca u određenoj dobi znaju, koliko mogu zapamtiti i sl. Ali, jeste li razmišljali o tome kako djeca razmišljaju o mišljenju, tj. o mentalnim stanjima? Od treće godine u tom području kod djece se događaju doslovno čudesne stvari. Oni usvajaju teoriju uma, tj. razumijevanje mentalnih stanja, o čemu nam svjedoče brojne sposobnosti koje se javljaju u ovoj dobi.
Najpoznatija od tih sposobnosti je sposobnost razumijevanja netočnih vjerovanja, a najpoznatiji zadatak kojim provjeravamo ovu sposobnost osmislili su Wimmer i Perner (1983). Kod toga zadatka, kojeg istraživač djetetu prikazuje pomoću lutaka, dječak Maksi i njegova majka dolaze iz kupovine. Pomažući majci u raspakiravanju namirnica, Maksi spremi čokoladu u ladicu i izađe iz kuhinje. Dok njega nema, njegova majka premjesti čokoladu u ormarić te također napusti kuhinju. Kada se Maksi vrati, ispitivač upita dijete gdje će Maksi tražiti čokoladu. Istraživanja pokazuju da djeca mlađa od tri godine u pravilu odgovaraju da će Maksi čokoladu potražiti tamo gdje ona uistinu i jest – u ormariću, no starija djeca počinju predviđati Maksijevo ponašanje na temelju njegovog netočnog vjerovanja.
Osim toga djeca u ovoj dobi mogu pratiti promjene vlastitih vjerovanja. Primjerice, mogu prepoznati da se njihovo vjerovanje o nečemu, npr. da se u kutiji od bombona nalaze bomboni, mijenja kada shvate da nisu u pravu, tj. kada otkriju da su u kutiji od bombona zapravo bojice (Gopnik i Astington, 1988; Gopnik i Slaughter, 1991). Mlađa djeca će nakon što otvore kutijicu od bombona i vide da su unutra bojice, kada ih se pita što su mislili da je bilo unutra odgovoriti da su mislili da su unutra bojice.
Trogodišnjaci mogu predvidjeti ponašanje neke osobe na temelju njezine želje (npr. ako neko dijete želi slagati kocke, otići će do ormarića u kojem se nalaze kutije s kockama) te govoriti o vlastitim ranijim željama i tome jesu li se ostvarile – npr. što je htio dobiti za rođendan i je li to i dobio (Gopnik i Slaughter, 1991). Nadalje, u istoj dobi djeca mogu razumjeti subjektivnost želja, a u skladu s tim i postojanje različitih preferencija. Primjerice pokažemo im dva tanjurića s hranom pri čemu se na jednom nalaze keksi, a na drugom povrće i pitamo dijete što ono voli jesti i što bi izabralo. Recimo da odabere kekse. Zatim pokažemo lutku za koju objašnjavamo kako voli upravo suprotno od onoga što je dijete izabralo i pitamo dijete što bi lutka izabrala za užinu. Mlađa djeca će za lutku odabrati istu hranu kao i za sebe, bez obzira što smo rekli da lutka voli ono drugo
Zatim, djeca sada mogu razlikovati stvarnost od privida (Flavell, 1986), primjerice kamen od spužve koja samo izgleda kao kamen.
Nadalje, dok u dobi od tri godine djeca mogu razumjeti da osoba koja nešto nije vidjela, ne može znati za to, za razliku od osobe koja je to nešto vidjela i zna za to (npr. ako mama nije vidjela da je dijete prolilo sok u sobi, ne zna da je sok proliven), tek u dobi od četiri godine mogu razlikovati da različiti ljudi mogu imati različitu perspektivu prilikom promatranja istog predmeta. Osim toga, dok s tri godine mogu razumjeti da se podatke o nekom objektu može saznati pomoću različitih osjetnih modaliteta, primjerice vidom ili njuhom, s četiri godine mogu zapamtiti izvor takvih informacija te kako su do njih došli (Gopnik i Graf, 1988).
S četiri godine djeca pokazuju i sofisticiranije razumijevanje intencionalnosti, te mogu razlikovati složenije primjere namjernog od nenamjernog ponašanja (Astington, 1991). Osim toga, mogu razlikovati želje od namjera, te razumjeti da su namjere mentalna stanja s uzročnom učinkovitošću.
S pet godina prepoznaju da su emocionalne reakcije ljudi povezane s njihovim vjerovanjima (a ne samo s njihovim željama kao što to misle dvogodišnjaci), te očekuju da će se netko iznenaditi kada shvati da je njegovo vjerovanje netočno (npr. Maksi će se iznenaditi kada ne pronađe čokoladu na mjestu na kojem ju je ostavio) (Hadwin i Perner, 1991). Isto tako petogodišnjaci pretpostavljaju da će osoba biti sretna ako misli da će dobiti nešto što želi, iako oni sami znaju da to iz određenih razloga neće biti tako (Harris, Jones, Brookes i Grant, 1986).
Promjene se bilježe i u dječjem govoru o mentalnim stanjima, pa tako djeca u dobi od četiri do pet godina prepoznaju razliku u stupnju sigurnosti govornika u ono što govori s obzirom na to upotrebi li glagol „znati“ ili glagol „misliti“ (Moore, Bryant i Furrow, 1989).
A što nakon 5 godina?
Unatoč značajnom napretku u razumijevanju načina na koji funkcionira ljudski um koji se događa do ove dobi, određeni se napredak bilježi i kasnije. Tako djeca pokazuju napredak u mnogim područjima: metakogniciji, razumijevanju osobina ličnosti, znanju o mozgu i umu, razumijevanju vjerovanja o vjerovanjima te razumijevanju socijalnih koncepata koji se na tome temelje – poput odgovornosti, obaveza, pouzdanosti i sl. Osim toga, djeca pokazuju i bolje razumijevanje pojmova za mentalne radnje, pa tako bolje razumiju što znači obećati, lagati, počinju razumijevati ironiju i sl.
Kako razmišljaju djeca od 3 do 5 godina?
Jeste li se ikad pitali kako razmišljaju djeca? Sigurno jeste. Mnogi naši odgojni postupci temelje se na spoznajama o tome što djeca u određenoj dobi znaju, koliko mogu zapamtiti i sl. Ali, jeste li razmišljali o tome kako djeca razmišljaju o mišljenju, tj. o mentalnim stanjima? Od treće godine u tom području kod djece se događaju doslovno čudesne stvari. Oni usvajaju teoriju uma, tj. razumijevanje mentalnih stanja, o čemu nam svjedoče brojne sposobnosti koje se javljaju u ovoj dobi.
Najpoznatija od tih sposobnosti je sposobnost razumijevanja netočnih vjerovanja, a najpoznatiji zadatak kojim provjeravamo ovu sposobnost osmislili su Wimmer i Perner (1983). Kod toga zadatka, kojeg istraživač djetetu prikazuje pomoću lutaka, dječak Maksi i njegova majka dolaze iz kupovine. Pomažući majci u raspakiravanju namirnica, Maksi spremi čokoladu u ladicu i izađe iz kuhinje. Dok njega nema, njegova majka premjesti čokoladu u ormarić te također napusti kuhinju. Kada se Maksi vrati, ispitivač upita dijete gdje će Maksi tražiti čokoladu. Istraživanja pokazuju da djeca mlađa od tri godine u pravilu odgovaraju da će Maksi čokoladu potražiti tamo gdje ona uistinu i jest – u ormariću, no starija djeca počinju predviđati Maksijevo ponašanje na temelju njegovog netočnog vjerovanja.
Osim toga djeca u ovoj dobi mogu pratiti promjene vlastitih vjerovanja. Primjerice, mogu prepoznati da se njihovo vjerovanje o nečemu, npr. da se u kutiji od bombona nalaze bomboni, mijenja kada shvate da nisu u pravu, tj. kada otkriju da su u kutiji od bombona zapravo bojice (Gopnik i Astington, 1988; Gopnik i Slaughter, 1991). Mlađa djeca će nakon što otvore kutijicu od bombona i vide da su unutra bojice, kada ih se pita što su mislili da je bilo unutra odgovoriti da su mislili da su unutra bojice.
Trogodišnjaci mogu predvidjeti ponašanje neke osobe na temelju njezine želje (npr. ako neko dijete želi slagati kocke, otići će do ormarića u kojem se nalaze kutije s kockama) te govoriti o vlastitim ranijim željama i tome jesu li se ostvarile – npr. što je htio dobiti za rođendan i je li to i dobio (Gopnik i Slaughter, 1991). Nadalje, u istoj dobi djeca mogu razumjeti subjektivnost želja, a u skladu s tim i postojanje različitih preferencija. Primjerice pokažemo im dva tanjurića s hranom pri čemu se na jednom nalaze keksi, a na drugom povrće i pitamo dijete što ono voli jesti i što bi izabralo. Recimo da odabere kekse. Zatim pokažemo lutku za koju objašnjavamo kako voli upravo suprotno od onoga što je dijete izabralo i pitamo dijete što bi lutka izabrala za užinu. Mlađa djeca će za lutku odabrati istu hranu kao i za sebe, bez obzira što smo rekli da lutka voli ono drugo
Zatim, djeca sada mogu razlikovati stvarnost od privida (Flavell, 1986), primjerice kamen od spužve koja samo izgleda kao kamen.
Nadalje, dok u dobi od tri godine djeca mogu razumjeti da osoba koja nešto nije vidjela, ne može znati za to, za razliku od osobe koja je to nešto vidjela i zna za to (npr. ako mama nije vidjela da je dijete prolilo sok u sobi, ne zna da je sok proliven), tek u dobi od četiri godine mogu razlikovati da različiti ljudi mogu imati različitu perspektivu prilikom promatranja istog predmeta. Osim toga, dok s tri godine mogu razumjeti da se podatke o nekom objektu može saznati pomoću različitih osjetnih modaliteta, primjerice vidom ili njuhom, s četiri godine mogu zapamtiti izvor takvih informacija te kako su do njih došli (Gopnik i Graf, 1988).
S četiri godine djeca pokazuju i sofisticiranije razumijevanje intencionalnosti, te mogu razlikovati složenije primjere namjernog od nenamjernog ponašanja (Astington, 1991). Osim toga, mogu razlikovati želje od namjera, te razumjeti da su namjere mentalna stanja s uzročnom učinkovitošću.
S pet godina prepoznaju da su emocionalne reakcije ljudi povezane s njihovim vjerovanjima (a ne samo s njihovim željama kao što to misle dvogodišnjaci), te očekuju da će se netko iznenaditi kada shvati da je njegovo vjerovanje netočno (npr. Maksi će se iznenaditi kada ne pronađe čokoladu na mjestu na kojem ju je ostavio) (Hadwin i Perner, 1991). Isto tako petogodišnjaci pretpostavljaju da će osoba biti sretna ako misli da će dobiti nešto što želi, iako oni sami znaju da to iz određenih razloga neće biti tako (Harris, Jones, Brookes i Grant, 1986).
Promjene se bilježe i u dječjem govoru o mentalnim stanjima, pa tako djeca u dobi od četiri do pet godina prepoznaju razliku u stupnju sigurnosti govornika u ono što govori s obzirom na to upotrebi li glagol „znati“ ili glagol „misliti“ (Moore, Bryant i Furrow, 1989).
A što nakon 5 godina?
Unatoč značajnom napretku u razumijevanju načina na koji funkcionira ljudski um koji se događa do ove dobi, određeni se napredak bilježi i kasnije. Tako djeca pokazuju napredak u mnogim područjima: metakogniciji, razumijevanju osobina ličnosti, znanju o mozgu i umu, razumijevanju vjerovanja o vjerovanjima te razumijevanju socijalnih koncepata koji se na tome temelje – poput odgovornosti, obaveza, pouzdanosti i sl. Osim toga, djeca pokazuju i bolje razumijevanje pojmova za mentalne radnje, pa tako bolje razumiju što znači obećati, lagati, počinju razumijevati ironiju i sl.
Re: I druge tri su važne ;)
14 svi 2014, 15:08
jako mi se ovo sviđa. imaš neki izvor?
Re: I druge tri su važne ;)
14 svi 2014, 18:09
Bravo, bravo!
nadam se jos kojem ovakvom tekstu!!
nadam se jos kojem ovakvom tekstu!!
Re: I druge tri su važne ;)
14 svi 2014, 20:23
Odlicno
Re: I druge tri su važne ;)
14 svi 2014, 22:06
Odlično 
Pratim, evo mi smo taman zakoračili u druge tri
Veselim se čitati dalje...
Pratim, evo mi smo taman zakoračili u druge tri
Veselim se čitati dalje...
Re: I druge tri su važne ;)
14 svi 2014, 22:10
snow, to sam ja pisala, ali imam ti sve ove reference u zagradama pa ako te nešto posebno zanima pošaljem ti. ako te zanima više općenito proguglaj si Theory of mind, ima dosta članaka! meni je to posebno zanimljivo područje!
ja sam mislila da malo pišemo kak je to u stvarnosti...
recim moj M je s nepune 4 godine išao sa svekrom do trgovine i onda su ga bolile noge kad je trebalo natrag, moš mislit, al ajde, pa je sveki autom došla po njih i dovezla ga doma bez sjedalice. kad je došao doma prvo što je rekao je bilo: baka me vozila bez sjedalice ali smo se dogovorili da je to naša tajna
godinu dana kasnije, baš neki dan, mm ga je provezao 50-ak metara od svekija do nas i rekao mu da se ne mora vezat u sjedalici tih pola minute. kad je došao rekao je: tata mi je rekao da se ne moram zavezat u sjedalici za to malo i rekao da ti ne kažem
razlika je u te dvije verzije - prvo on ne kuži da ne smije reći, a drugo kuži da ne smije i da je baš u tome da kaže fora
ma imala sam hrpu primjera, samo sam zaboravila!
ja sam mislila da malo pišemo kak je to u stvarnosti...
recim moj M je s nepune 4 godine išao sa svekrom do trgovine i onda su ga bolile noge kad je trebalo natrag, moš mislit, al ajde, pa je sveki autom došla po njih i dovezla ga doma bez sjedalice. kad je došao doma prvo što je rekao je bilo: baka me vozila bez sjedalice ali smo se dogovorili da je to naša tajna
godinu dana kasnije, baš neki dan, mm ga je provezao 50-ak metara od svekija do nas i rekao mu da se ne mora vezat u sjedalici tih pola minute. kad je došao rekao je: tata mi je rekao da se ne moram zavezat u sjedalici za to malo i rekao da ti ne kažem
razlika je u te dvije verzije - prvo on ne kuži da ne smije reći, a drugo kuži da ne smije i da je baš u tome da kaže fora
ma imala sam hrpu primjera, samo sam zaboravila!
Re: I druge tri su važne ;)
15 svi 2014, 05:36
Super, super. Imas li jos sto i o emocionalnom razvoju i kako ga potaknuti?
Mi smo npr bili kod logopeda i rekla nam je da je J jos uvijek emocionalno nezreo da bi savladao neka slova iako ih on tehnicki moze izgovoriti. U naredjenom obliku dok u spontanom govoru i dalje zapinje.
Procijenila ga je kao mladjeg od stvarne dobi sto je uzrok njegovog izgovora. On sebe dozivljava kao mladjeg i tako se i ponasa u skladu s tim. Kaze i da kad sazrije da ce mu samo kliknuti.
Mi smo npr bili kod logopeda i rekla nam je da je J jos uvijek emocionalno nezreo da bi savladao neka slova iako ih on tehnicki moze izgovoriti. U naredjenom obliku dok u spontanom govoru i dalje zapinje.
Procijenila ga je kao mladjeg od stvarne dobi sto je uzrok njegovog izgovora. On sebe dozivljava kao mladjeg i tako se i ponasa u skladu s tim. Kaze i da kad sazrije da ce mu samo kliknuti.
Re: I druge tri su važne ;)
16 ruj 2014, 11:52
Cure 
ajmo pisati šta čitaju naši mali ljudi, koje igre, priče, crtiće, legiće, puzzle itd. vole u ovoj dobi - možda jedna drugoj damo ideju
Moj voli priče o vlakovima, dinosaurima, bajke...
Crtići - Peppa Pig, Oblutak, Arthur, Garfild, Hlapić (da, gledamo Kockicu
)...
Legiće za svoju dob slaže sam i to dosta maštovito, a one Lego Creator (7-12 god) slaže s tatom i obožava ih (ima vatrogasni auto, dizalicu, neke šlepere, kamiončiće...)
Puzzle voli one uz priče šta budu (ima tako Bob graditelja, Pčelicu Maju), a voli i druge...
Sad sam malo u gužvi na poslu, nastavim posli, dajte i vi za svoje pišite...
ps. moj ima tri ipo godine
pps. jel pišem na pravi topic ovo?
na našem se generacijskom tako malo piše da mi fali
ajmo pisati šta čitaju naši mali ljudi, koje igre, priče, crtiće, legiće, puzzle itd. vole u ovoj dobi - možda jedna drugoj damo ideju
Moj voli priče o vlakovima, dinosaurima, bajke...
Crtići - Peppa Pig, Oblutak, Arthur, Garfild, Hlapić (da, gledamo Kockicu
)...Legiće za svoju dob slaže sam i to dosta maštovito, a one Lego Creator (7-12 god) slaže s tatom i obožava ih (ima vatrogasni auto, dizalicu, neke šlepere, kamiončiće...)
Puzzle voli one uz priče šta budu (ima tako Bob graditelja, Pčelicu Maju), a voli i druge...
Sad sam malo u gužvi na poslu, nastavim posli, dajte i vi za svoje pišite...
ps. moj ima tri ipo godine
pps. jel pišem na pravi topic ovo?
na našem se generacijskom tako malo piše da mi fali
Re: I druge tri su važne ;)
16 ruj 2014, 11:55
evo i mi smo zakoračili u treću godinu.
fasicinantan tekst latice. i ovi primjeri ispd. kad dijete prokuži humor i što se govori a što ne
fasicinantan tekst latice. i ovi primjeri ispd. kad dijete prokuži humor i što se govori a što ne
Re: I druge tri su važne ;)
16 ruj 2014, 12:40
Sjetila sam se jedne knjige na hrvatskom, odnosno koja je prevedena na hrvatski, a koja je super za ovo područje: Znanstvenik u kolijevci, što nam rano učenje kazuje o umu. Autori su Gopnik, Meltzoff i Kuhl!
Re: I druge tri su važne ;)
16 ruj 2014, 13:10
vicky i mama, piši tu pa ćemo ako bude trebalo razdvojit teme
ja kad gledam šta ovaj moj od 5 godina voli čitat - ništa
stalno visimo po knjižnici i posuđujemo knjige, a on na kraju ni ne pogleda. čita stripove i enciklopedije i tako nešto što nema nikakvu priču, nego činjenice ili neke glupe fore...
ja kad gledam šta ovaj moj od 5 godina voli čitat - ništa
stalno visimo po knjižnici i posuđujemo knjige, a on na kraju ni ne pogleda. čita stripove i enciklopedije i tako nešto što nema nikakvu priču, nego činjenice ili neke glupe fore...
Re: I druge tri su važne ;)
16 ruj 2014, 13:48
ee latice ti imaš pravog znanstvenika i dečka mehaničke inteligencije, budućeg inžinjera ili strojara ili nešto drugo. a ti bi da on filozofora
Re: I druge tri su važne ;)
16 ruj 2014, 15:44
Latice, kaj se brineš, i moj je trenutno u fazi enciklopedija. Ima par enciklopedija i u svakoj već zna na kojoj stranici su: brodovi, dinosauri i vlakovi. Nakon što smo mu par puta pročitali, sad već zna što piše ispod koje sličice.
U knjižnici isto najviše voli uzeti knjigice na temu dinosaura ili vozila, hit su one koje imaju prozorčiće i sl.
Al dobro, ja mu obično izaberem još neku knjigicu sa pričom. Inače voli bajke, imamo knjigu klasičnih bajki, a voli i one Disney knjige prema njihovim crtanima.
Crtane gleda razne, kak se koji dan sjeti, i kratke tipa Bob i traktor Tom, ali i dugometražne. Skupa gledamo i filmove, i dječje i za odrasle, ali to onda ja moram objašnjavati kaj pričaju u filmu. Apsolutni hit među filmovima mu je Avatar
Kad pada kiša, stavim ma avatar i mirna sam cijelo popodne
U knjižnici isto najviše voli uzeti knjigice na temu dinosaura ili vozila, hit su one koje imaju prozorčiće i sl.
Al dobro, ja mu obično izaberem još neku knjigicu sa pričom. Inače voli bajke, imamo knjigu klasičnih bajki, a voli i one Disney knjige prema njihovim crtanima.
Crtane gleda razne, kak se koji dan sjeti, i kratke tipa Bob i traktor Tom, ali i dugometražne. Skupa gledamo i filmove, i dječje i za odrasle, ali to onda ja moram objašnjavati kaj pričaju u filmu. Apsolutni hit među filmovima mu je Avatar
Kad pada kiša, stavim ma avatar i mirna sam cijelo popodne
Re: I druge tri su važne ;)
16 ruj 2014, 16:09
Ma da latice, nemaš brige, to su muškići, uglavnom više vole te praktično-istraživačko-tehničke stvari
I moj voli enciklopedije - o dinosaurima, životinjama i vlakovima (vlakovi su inače kod nas već godinu ipo dana apsolutni hit - mislim da ima sve male vlakiće iz Chuggintona i Tomice i prijatelja, dakle jedno pedesetak 
)
Inače "zemljopis" ga strašno zanima, ima dječji atlas i globus (nije odustajao dok mu nismo kupili) i sad stalno petlja po njima, zna pokazati Hrvatsku, Englesku, Španjolsku, Australiju, Afriku, Madagaskar, Brazil, Sjeverni i Južni pol...
Al zato je za sport bio nezainteresiran, krenemo igrati nogomet, on dva put šutne loptu i basta njemu je to dosadno 
Zato smo ga sad upisali na gimnastiku i to je pun pogodak - ima trening dva puta tjedno i totalno je oduševljenj
On meni npr. nikad nije pokazivao interes za glazbu, čak ni ka beba nije volio nešto da mu pjevam (doduše može biti da je do mog sluha
), ali općenito, glazba ga uopće ne zanima .
Crtanje, bojanje i slično voli, ali ono šta mi je presmješno je to koliki je perfekcionist - ako mu ne ide uredno, od crte do crte cili se iznervira
I moj voli enciklopedije - o dinosaurima, životinjama i vlakovima (vlakovi su inače kod nas već godinu ipo dana apsolutni hit
- mislim da ima sve male vlakiće iz Chuggintona i Tomice i prijatelja, dakle jedno pedesetak )Inače "zemljopis" ga strašno zanima, ima dječji atlas i globus (nije odustajao dok mu nismo kupili) i sad stalno petlja po njima, zna pokazati Hrvatsku, Englesku, Španjolsku, Australiju, Afriku, Madagaskar, Brazil, Sjeverni i Južni pol...
Al zato je za sport bio nezainteresiran, krenemo igrati nogomet, on dva put šutne loptu i basta
njemu je to dosadno Zato smo ga sad upisali na gimnastiku i to je pun pogodak - ima trening dva puta tjedno i totalno je oduševljenj
On meni npr. nikad nije pokazivao interes za glazbu, čak ni ka beba nije volio nešto da mu pjevam (doduše može biti da je do mog sluha
), ali općenito, glazba ga uopće ne zanima .Crtanje, bojanje i slično voli, ali ono šta mi je presmješno je to koliki je perfekcionist - ako mu ne ide uredno, od crte do crte cili se iznervira
Re: I druge tri su važne ;)
17 ruj 2014, 13:52
moj uopće ne voli crtati
tek u vrtiću otkrijem da nešto i zna nacrtati
njemu je to totalno bezveze i on to 'ne zna'
voli voziti bicikl, nabijati loptu s prijateljem i pretvarati se da su 'xy' i izmišljati scenarije
vodi kad mu se čita, iako bi radije gledao 'blesave' crtiće ako ga se pusti pa moram paziti na mjeru
voli Oblutka, Mr Beana, male znanstvenike... i tako
obožava on i slugteru, nindža kornjače, packman i slične dječje gluposti od crtića
mislim da neće biti neki sportski tip tipa nogomet, rukomet i sl
sad tek imamo mogućnost upisa na neki sport
al mislim da ćemo se držati engleskog jezika
razmišljala sam o džudu, al u njegovom uzrastu to može biti dvosjekli mač
miješane su grupe i ako ga trener stavi s neim većim i odmah doživi 'neuspjeh', jači prevlada, možda će se povući..
ni sama ne znam
mi baš i nemamo velik izbor aktivnosti pa mi se ovo čini zgodno
tek u vrtiću otkrijem da nešto i zna nacrtati
njemu je to totalno bezveze i on to 'ne zna'
voli voziti bicikl, nabijati loptu s prijateljem i pretvarati se da su 'xy' i izmišljati scenarije
vodi kad mu se čita, iako bi radije gledao 'blesave' crtiće ako ga se pusti pa moram paziti na mjeru
voli Oblutka, Mr Beana, male znanstvenike... i tako
obožava on i slugteru, nindža kornjače, packman i slične dječje gluposti od crtića
mislim da neće biti neki sportski tip tipa nogomet, rukomet i sl
sad tek imamo mogućnost upisa na neki sport
al mislim da ćemo se držati engleskog jezika
razmišljala sam o džudu, al u njegovom uzrastu to može biti dvosjekli mač
miješane su grupe i ako ga trener stavi s neim većim i odmah doživi 'neuspjeh', jači prevlada, možda će se povući..
ni sama ne znam
mi baš i nemamo velik izbor aktivnosti pa mi se ovo čini zgodno
Re: I druge tri su važne ;)
17 ruj 2014, 19:36
J. nije obožavatelj olovke i bojica - nekak imam osjećaj da neće crtati zato jer to ne ispada kako si je on zamislio. Kad u bojanki preboja preko crte, onda ga moram uvjeravati da to nije jako bitno, inače bi odmah odustao 
Nije baš sportski tip, ali nije ni nespretan. Zapravo je dosta spretan i ima dobru motoriku, ali je strašno oprezan, treba mu vremena da isproba neku spravu u parku npr., al kad bude siguran što i kako, onda udri akrobacije. Ja inače patim na borilačke vještine, smatram da ako je trener dobar, da nema boljeg sporta od borilačkih. Preferiram japanske, aikido, karate, judo... Nažalost kod nas u blizini ima samo taekwondoe, trenerica je navodno super i sve, al kad se meni to ne sviđa, inače bi ga upisala. Makar se on ne da. Zadnja ideja je bila da ga upišemo u školu penjanja po umjetnim stijenama. Prvo je bilo da neće, jer kao tamo će biti druge djece (koja bi ga valjda mogla vidjeti kako padne ili što već) Ali kad je malo probavio ideju, postao je zainteresiran... samo kaj se meni trenutno malo problem organizirati uz bebača.
Inače mogu skoro u svemu potpisati Vicky i mama, po pitanju "zemljopisa" - mi smo uz globus učili gdje je dan a gdje noć tako da je on glumio Sunce sa tikom na glavi A vlakovi su aktualni zadnje tri godine valjda, on i mm slažu i preslaguju onu željeznicu na struju i prave modele vlakova (to mm-ova igračka zapravo).
A glazba, ono, nekad se sjeti da bi htio slušati Rammstein, to su ga moje sestre naučile. Kad malo poraste moram ga navući na Iron Maiden.
Nije baš sportski tip, ali nije ni nespretan. Zapravo je dosta spretan i ima dobru motoriku, ali je strašno oprezan, treba mu vremena da isproba neku spravu u parku npr., al kad bude siguran što i kako, onda udri akrobacije. Ja inače patim na borilačke vještine, smatram da ako je trener dobar, da nema boljeg sporta od borilačkih. Preferiram japanske, aikido, karate, judo... Nažalost kod nas u blizini ima samo taekwondoe, trenerica je navodno super i sve, al kad se meni to ne sviđa, inače bi ga upisala. Makar se on ne da. Zadnja ideja je bila da ga upišemo u školu penjanja po umjetnim stijenama. Prvo je bilo da neće, jer kao tamo će biti druge djece (koja bi ga valjda mogla vidjeti kako padne ili što već)
Ali kad je malo probavio ideju, postao je zainteresiran... samo kaj se meni trenutno malo problem organizirati uz bebača.Inače mogu skoro u svemu potpisati Vicky i mama, po pitanju "zemljopisa" - mi smo uz globus učili gdje je dan a gdje noć tako da je on glumio Sunce sa tikom na glavi
A vlakovi su aktualni zadnje tri godine valjda, on i mm slažu i preslaguju onu željeznicu na struju i prave modele vlakova (to mm-ova igračka zapravo). A glazba, ono, nekad se sjeti da bi htio slušati Rammstein, to su ga moje sestre naučile. Kad malo poraste moram ga navući na Iron Maiden.
Re: I druge tri su važne ;)
17 ruj 2014, 22:16
morenaMoj ovo lito kad bi čuja Vatru i njihov Tango samo bi mi viknija - mama, eno ona tvoja "stani mi na puste, odgizi mi usne" (i onda bi obavezno još nadodao da kako volim tu pismu, a na njega se ljutim kad mi s cipelama ugazi na bose prste
)Inače V je baš verbalni tip (filozof jel'te
) jako je rano progovorio, sa 18 mj. je već sklapao jednostavnije rečenice itd. tako da mi od njegovih izjava svako malo padamo na guzicu... prase malo tako se zna uvući pod kožu, "ulizica" svoje vrste - neki dan ja nešto u kužini, on u boravku i viče mi - .mama prolija san mliko, al baš si lipa 
(mislin ono, ne znaš bi li mu drža prodike ili odvalija od smija).Uh mogla bi do sutra o njemu (ka prava naporno-ponosna mama jednog djeteta
), al ostavimo nešto i za sutra 
Re: I druge tri su važne ;)
07 lis 2014, 11:03
Igre "za u kući" kojih se mi igramo:
memory
domino (dok je bil manji imali smo domino sa sličicama životinja, sad igramo pravi s točkicama)
karte (one jednostavnije igre tipa "pajcek", ili "zahod" za vježbanje motorike)
jenga (super za vježbanje motorike )
nismo igrali "čovječe ne ljuti se", ali s obzirom da super broji, mislim da bi i to mogli
Imamo i igre koje zmišlja moja seka:
light box - prozirna plastična kutija, pod nju se stave lampice (tipa one za bor kititi), od prozirne folije u bojama (npr. nešto ovakvo http://www.payroll.rs/index.php?_a=view ... view=write ) izrežu se geometrijski likovi, pa se slažu po kutiji (kad ih se preklopi budu druge boje, može se svašta slagati)
Moja "omiljena" igra : puna ogromna kutija sitnih kuglica od stiropora. Onda on bos uđe unutra i igra se s autićima. Super je osjećaj biti bos u tome, kuglice škakljaju stopala, to je dobro zbog razvoja nečeg, ali nemam pojma čega, moram pitati sestru zake nam je uvalila te kuglice
Od onih stiropornih spužvica s kojima se natrpaju paketi za zaštitu lomljivih stvari i čačkalica mogu se slagati svakakvi likovi (kao i od kestena, žireva i sl.)
memory
domino (dok je bil manji imali smo domino sa sličicama životinja, sad igramo pravi s točkicama)
karte (one jednostavnije igre tipa "pajcek", ili "zahod" za vježbanje motorike)
jenga (super za vježbanje motorike
)nismo igrali "čovječe ne ljuti se", ali s obzirom da super broji, mislim da bi i to mogli
Imamo i igre koje zmišlja moja seka:
light box - prozirna plastična kutija, pod nju se stave lampice (tipa one za bor kititi), od prozirne folije u bojama (npr. nešto ovakvo http://www.payroll.rs/index.php?_a=view ... view=write ) izrežu se geometrijski likovi, pa se slažu po kutiji (kad ih se preklopi budu druge boje, može se svašta slagati)
Moja "omiljena" igra
: puna ogromna kutija sitnih kuglica od stiropora. Onda on bos uđe unutra i igra se s autićima. Super je osjećaj biti bos u tome, kuglice škakljaju stopala, to je dobro zbog razvoja nečeg, ali nemam pojma čega, moram pitati sestru zake nam je uvalila te kuglice Od onih stiropornih spužvica s kojima se natrpaju paketi za zaštitu lomljivih stvari i čačkalica mogu se slagati svakakvi likovi (kao i od kestena, žireva i sl.)