Sada je: 17 tra 2024, 23:20.
Moderatori/ce: latica, snowwhite
seve je napisao/la:Hm..ovako..ja sam dijete neobičnog imena ..nikad nisam čula da se netko tako zove kao ja...
e sad ..što se obilježavanja u životu tiče..neobično ime ima svoj teret...npr..ako napravim nešto dobro - zna se tko je..il me znaš il ne znaš...ako si u i jednom kontekstu ( bilo dobrom il lošem) čuo moje ime..sjetit ćeš se...
i teško je biti "anoniman" u svijetu anonimusa
alexandra je napisao/la:vidiš, nisam imala pojma o porijeklu imena, a moram ti priznati da meni ime tadej uopće nije neobično možda je rijetko, ali po neobičnosti bi ga svrstala uz mateja recimo HA HA JA SAM MATEJA :-). po čem je neobičnije od tog imena?
i ne razumijem što to znači da si ga označila za cijeli život? bez veze.
tako netko može reći štajaznam da su i svi trpimiri označeni.
mi ponekad imamo dubioze jer ime moje kćeri može biti i muško i žensko. kod nas je češća muška verzija pa se znaju zabunit i odmah reći aha imate sina. ja velim da je curica i dobro. nikom ništa. ne mislim da sam je time označila.
ali je mm stavio veto na pascal
Sreca najveca je napisao/la:I ja sam dijete neobicnog imena, prvenstveno zbog nacina na koji se pise. Oduvijek sam morala to naglasavati i ispravljati. I zauvijek cu morat. I nikad mi to nije smetalo jer se ne zovem kao svaka treca zenska osoba u drzavi.
Natrag na Od prvih koraka do prvog razreda
Trenutno korisnika/ca: / i 3 gostiju.