Čitate li Greenspan-a?

[marijanama]

Razvojni profil djeteta - šest miljokaza po Greenspanu (DORF Model)

Greenspan kaže: Kako promatrati djetetove biološke teškoće i kako ustanoviti njegove jake i slabe strane? Treba promatrati na kojem se dijelu razvojne ljestvice nalazi: koje je miljokaze već svladalo, koje treba učvrstiti i koji ga još uvijek čekaju. Zajedno, te dvije skupine promatranja čine djetetov individualni profil. Taj profil zatim možete upotrijebiti za prilagodavanje terapijskog pristupa njegovim specifičnim potrebama.

Dakle, Razvojne linije ili razvojni profil djeteta nam daju neku okvirnu sliku o vještinama koje trebamo vježbati.

Greenspana mi se svida što prati djetetov emotivni razvoj koji se smjernicama i vještinama ne može odrediti jer je njegov osnovni postulat da emotivnom inteligencijom komuniciramo i stvaramo odnos s okolinom.
Najzgodnija je kombinacija, zar ne?

Greenspan predlaže slijedeću opservacijsku kartu (karta promatranja i praćenja):


OPSERVACIJSKA KARTA

Da bi ocijenili trenutno stanje svake od tih sposobnosti u djeteta, možete se poslužiti skalom ocjenjivanja. Ako je vještina uvijek usvojena, zabilježite u kojoj je dobi usvojena.


Skala ocjenjivanja:

N = sposobnost nikada nije prisutna
P = sposobnost je povremeno prisutna
U = sposobnost je uvijek prisutna
G = dijete gubi sposobnost u stresnim situacijama (glad, ljutnja, umor itd.)


MILJOKAZ 1: SAMOREGULACIJA I ZANIMANJE ZA OKOLINU

Skala ocjenjivanja:

N = sposobnost nikada nije prisutna
P = sposobnost je povremeno prisutna
U = sposobnost je uvijek prisutna
G = dijete gubi sposobnost u stresnim situacijama (glad, ljutnja, umor itd.)



Sposobnost Trenutna ocjena Dob


1. Pokazuje zanimanje za različite osjete u
tranjanju od 3 i više sekunde. .......................... ------
2. Mirno je i usredotočeno u trajanju od 2
i više minute. .......................... ------
3. Uz vašu pomoć se oporavlja od
uznemirenosti za20minuta ........................ .........
4. Pokazuje zanimanje za vas (odnosno ne
privlače ga jedino neživi objekti). ........................ ......... .



MILJOKAZ 2: INTIMNOST

Skala ocjenjivanja:

N = sposobnost nikada nije prisutna
P = sposobnost je povremeno prisutna
U = sposobnost je uvijek prisutna
G = dijete gubi sposobnost u stresnim situacijama (glad, ljutnja, umor itd.)


Sposobnost Trenutna ocjena Dob



1. Kada se igrate s njim, reagira (osmijehom,
mrgođenjem, posezanjem, glasanjem
ili drugim voljnim ponašanjem). ----------------------- -----
2. Kada se igrate s njim, reagira s vidljivim
zadovoljstvom. ----------------------- -----
3. Kada se igrate snjim, reagira, pokazuje
znatiželju i aktivan interes (npr.
Proučava vaše lice). ---------------------- ----
4. Predviđa pojavu objekta koji je nakon
pokazivanja bio skriven (npr. smiješi se ili
guguće, pokazujući interes). -----------------------
5. Nezadovoljno je kada tijekom igre ne reagirate
na njega tijekom 30 sekundi ili više. ............................. .......
6. U stanju frustracije protestira i ljuti se. ----------------- ----..
7. Uz vašu pomoć oporavlja se od uznemirenosti
za 15 minuta. ----------------------- .......
Prva dva miljokaza govore o našem odnosu prema djetetu.


MILJOKAZ 3:
DVOSMJERNA KOMUNIKACIJA

Ocjenjivanje ovog miljokaza govori o djetetovoj inicijativi.

Skala ocjenjivanja:

N = sposobnost nikada nije prisutna
P = sposobnost je povremeno prisutna
U = sposobnost je uvijek prisutna
G = dijete gubi sposobnost u stresnim situacijama (glad, ljutnja, umor itd.)

Sposobnost Trenutna ocjena Dob

1. Na vaše geste odgovara voljnim gestama (npr.
kada pružite ruke ide vam u zagrljaj,
uzvraća vam glasanja ili pogled) .......................... ..............
2. Započinje interakciju s vama (npr. poseže za
vašim nosom ili kosom ili za igračkom, podiže
ručice da ga uzmete u naručje) ........................... ..............
3. Ispoljava sljedeće emocije:
• bliskost (npr. uzvraća zagrljajem kada ga grlite,
pruža ručice da ga podignete) .......................... .............
• zadovoljstvo i ushićenje (npr. radosno se smiješi
stavljajući vam prst u usta ili uzmi maj ući igračku
iz vaših usta i stavljajući ju u svoja) --------------------- -----------
• pozitivnu radoznalost (npr. dodiruje ili istražuje
vašu kosu) ......................... ............
• protest ili ljutnju (npr. gura hranu sa stola
ili vrišti kada nije dobilo željenu igračku)
- strah (kada mu prebrzo prilazi neznanac, okreće
se, preplašeno gleda ili plače
2. Uključivanjem u društvene interakcije oporavlja se
od uznemirenosti za 10 minuta. ........................... ..........


MILJOKAZ 4: SLOŽENA KOMUNIKACIJA
Skala ocjenjivanja:

N = sposobnost nikada nije prisutna
P = sposobnost je povremeno prisutna
U = sposobnost je uvijek prisutna
G = dijete gubi sposobnost u stresnim situacijama (glad, ljutnja, umor itd.)

Sposobnost Trenutna ocjena Dob


1. Zatvara 10 ili više ciklusa komunikacije za
redom (npr. uzima vas za ruku, vodi vas do
hladnjaka, pokazuje, glasa se, odgovara na
vaša pitanja s više glasanja i gesti, nastavlja
gestovnu razmjenu sve dok vi ne otvorite
vrata i pružite mu to što želi). ................................. ............
2. Namjerno vas oponaša (npr. odijeva
tatin šešir i zatim paradira po kući u
iščekivanju vašeg divljenja). .................................. ............
3. Zatvara 10 i više ciklusa:
- glasanjem ili govorom ................................... ............
- grimasama -------------------------- ---------
- uzajamnim dodirivanjem ili grljenjem -------------------------- ---------
- pokretima u prostoru (npr. tučnjavom) --------------------------- ---------
- općom motoričkom aktivnošću (npr. igre lovice, --------------------------- -------
- igre penjanja)komunikacijom kroz prostor
(npr. može zatvoriti s vama 10 ciklusa dok ste na
drugom kraju sobe). -------------------------- -------

4. Zatvara tri ili više ciklusa za redom
osjećajući sljedeće emocije:
• bliskost (npr. služi se grimasama, gestema
i glasanjem u želji da ga zagrljite, poljubite
ili pomazite, ili vas oponaša, npr. razgovara
dječjim telefonom, dok ste vi na pravom
telefonu) ................................ ---------
• zadovoljstvo i ushićenje (pogledima i
glasanjem poziva drugu osobu da s njom
podijeli ushićenje u odnosu na nešto; dijeli
"šale" s drugom djecom ili odraslima tako
da se zbog neke provokacije smije zajedno
s njima) ............................... .........
• pozitivnu radoznalost (samostalno istražuje;
dok istražuje ili se igra nasamo, služi se
sposobnošću komuniciranja kroz prostor
radi osjećaja bliskosti s vama). ............................... .........
• strah (kaže vam da ga branite, npr. kaže:
"Ne!" i se skriva iza vas). ............................... .........
• ljutnju (namjerno udara, štipa, viče, tuče,
vrišti ili legne na pod demonstrirajući ljut nju;
povremeno, umjesto toga, hladno ili ljutito gleda). .............................. ------
• postavljanje granica (razumije i reagira kada
ga ograničavate govorom - "Nemoj, prestani!"
- ili gestama - prijetnja prstom, ljutito lice). .............................. .......
5. U trenucima nevolje ili za oporavak od nje
koristi se oponašanjem (npr. lupa po podu i viče
nakon što su vikali na njega). ............................. .......

MILJOKAZ 5: EMOCIONALNE IDEJE

Skala ocjenjivanja:

N = sposobnost nikada nije prisutna
P = sposobnost je povremeno prisutna
U = sposobnost je uvijek prisutna
G = dijete gubi sposobnost u stresnim situacijama (glad, ljutnja, umor itd.)

Sposobnost Trenutna ocjena Dob


1. Ostvaruje maštovite dramatizacije s dvije
ili više ideja (npr. kamioni se sudaraju i
zatim skupljaju kamenje, lutke se grle i zatim
zajedno piju čaj; ideje nisu nužno povezane).
2. Govorom, slikama i gestama izražava dvije
ili više ideja za redom (npr.: "Ne spavati.
Igra.") Ideje nisu nužno povezane.
3. U komunikaciji iskazuje svoje želje, namje-
re i osjećaje:
• govorom ......
• brojnim gestama u nizu ................. ......

• dodirom (npr. duljim grljenjem ili
tučnjavom)
4. Igra jednostavne motoričke igre s pravili ma (npr. bacanje lopte po redu).
5. Igrom pretvaranja ili govorom iskazuje
sljedeće emocije, izražavajući pri tome
dvije ili više ideja:

• bliskost (npr. u ulozi lutke kaže: "Zagrli me!", zatim joj dijete odgovara: "Poljubit ću te")
• zadovoljstvo i ushit (npr. smišlja zabavne riječi pa se smije)
• pozitivna radoznalost (npr. glumi avion koji strmo uzljeće i kaže da leti na Mjesec)
• strah (npr. odigrava dramu u kojoj se lutka preplašila glasne buke pa je pozvala majku)
• ljutnja (npr. vojnici pucaju jedan u drugoga i zatim padaju)
• postavljanje granica (npr. traži da se lutke pridržavaju pravila za vrijeme čajanke)
6. Od neprilike se oporavlja pomoću igre pretvaranja (npr. glumi da jede keks kojega u stvarnosti nije dobilo).


MILJOKAZ 6: EMOCIONALNO RAZMIŠLJANJE
Skala ocjenjivanja:

N = sposobnost nikada nije prisutna
P = sposobnost je povremeno prisutna
U = sposobnost je uvijek prisutna
G = dijete gubi sposobnost u stresnim situacijama (glad, ljutnja, umor itd.)

Sposobnost Trenutna ocjena Dob


1. U igri pretvaranja povezuje
zajedno dvije ili više ideja, čak i
kada te ideje nisu realistične (npr.
auto stiže na Mjesec tako da vrlo
brzo leti). ------------------------ -----
3. Nadograđuje ideju koju je za igru
smislio odrasli (npr. dijete kuha juhu,
odrasli pita od čega je, dijete odgovara:
"Od kamenja i blata"). ------------------------ -----
3. U govoru spaja ideje logičnom vezom;
ideje su utemeljene na stvarnosti (npr.:
"Neću na spavanje. Želim gledati televiziju."). .............................. ......
4. Zatvara dva ili više verbalna ciklusa
komunikacije (npr.: "Želim li ići van." Odrasli
pita: "Zašto?" "Igrati se."). ............................... ......
5. Logičnom komunikacijom, povezujući dvije
ili više ideja, iskazuje svoje namjere, želje,
potrebe ili osjećaje. Pri tome se koristi:

• govorom
• brojnim gestama u nizu (npr. pretvara se da se
ljuti na psa)
dodirom (npr. mnogo grljenja u igri pretvaranja
u kojoj dijete ima ulogu tate). ............................. ......
6. Igra se prostornih i motoričkih igara prema
pravilima (npr. klizanje na toboganu po redu).
7. Igrom pretvaranja ili riječima iskazuje dvije
ili više logički povezane ideje ispo-Ijavajući
sljedeće emocije:

• bliskost (npr. lutka se ozlijedila i mama joj pomaže) .......................... ......
• zadovoljstvo i ushit (npr. u zahodu kaže: "Kaka" i
smije se) ........................... ......
• pozitivnu radoznalost (npr. dobri vojnici traže
nestalu princezu) ............................ ......
• strah (npr. čudovište plaši lutku bebu) ............................ ......
• ljutnju (npr. dobri vojnici se bore protiv zločestih) ............................ ......
• postavljanje granica (npr. vojnici mogu pucati samo
u zločeste, jer su takva pravila) ........................... ......
8. Za oporavak od neprilike koristi igru pret-
varanja s logičnim slijedom ideja, često pred-
lažući način snalaženja u nevolji (npr. dijete
postaje učiteljem koji vodi razred). ........................... .......

Ako sam vas uspijela zaintigrirati biti će toga još

[alexandra]

lijepo da si se potrudila, al kolko sam upoznata većina mama s ovog podforuma je manje više doktorirala greenspana.

[marijanama]

lijepo da si se potrudila, al kolko sam upoznata većina mama s ovog podforuma je manje više doktorirala greenspana.

O.k. Možda posluži novim mamama.

[alexandra]

novim mamama bi ja preporučila (jer je investicija svakako isplativa) da njegove knjige - dijete s posebnim potrebama i Program emocionalnog poticanja govorno-jezičnog razvoja - ili kupe ili posude u knjižnici i pročitaju od početka do kraja.
meni osobno su puno više pomogli primjeri koje navode u knjizi u kojima sam prepoznala svoje dijete nego samo "teorija".
uz te ima još nekoliko o adhd-u, pa recimo Brain gim i slična literatura koju bih svakako preporučila.

[marijanama]

Dobra preporuka po meni.

[alexandra]

hvala.
u biti svakom je najjednostavnije otić na stranice "ostvarenja", on line knjižara jer su oni izdali sve relevantne knjige na hrvatskom vezane uz problematiku razvoja djece s posebnim potrebama. ostali izdavači su stvarno u zanemarivom broju.

[marijanama]

Dodala bih gornjoj preporuci zaista izvrsnu knjigu: Senzorička integracija iz dana u dan" autori su L.Biel i N.Peske.

[alexandra]

da, dobra knjiga, isto u izdanju ostvarenja.
kažem, kad se prolista njihova knjižara ima stvarno dosta literature, radnih listova, cd-a s prilagođenom glazbom.
ne činim im reklamu, nego su na žalost jedini u hr koji su pronašli interes u izdavanju knjiga za pomoć roditeljima.

[marijanama]

Niti ti Alexandra, niti ja ne radimo im reklamu već jednostavno ljudima dajemo prave informacije koje itekako mogu dobro doći svakoj majci bez obzira ima li dijete s problemima u razvoju ili ne. Netko je zgodno napisao na ovom forumu (neka mi oprosti onaj tko je taj, jer sam zaboravila) to je moja Biblija, i s time bih se jako složila, jer i meni je to Biblija koju okrenem barem jednom dnevno, ali i uz koju sam si napravila sama tablice razvoja objedinivši sve elemente razvoja za razdoblje (koje su malo raštrkane po tim trim knjigama, pa sam ih ponekad morala tražiti) 0-4g. Tako znam gdje i u kojoj je fazi moj medeno i na čemu trebam raditi jer istovremeno ono što kaže i Alexandra nudi i praktičke savjete kako puno toga možeš sam upornom vježbom i riješiti.

po kojim metodama rade defektolzi ili terapeuti u Hrvatskoj sa djecom koja su u spektru ili imaju slicnu sliku? Moze li roditelj imati na to uticaja?

[lulamae]

marijana..ma neces mi vjerovat bas sam razmisljala da otvorim ovu temu s istim naslovom i da razmatramo sve sto tamo pise..ali eto preduhitrila si me
kako sam pisala negdje ,cak sam si i natuknice pisala o procitanom..i namjeravam nesto vise o tome pisati i napisati ali danas ne stignem..samo sam navratila..jurim dalje,moram ucit

[marijanama]

marijana..ma neces mi vjerovat bas sam razmisljala da otvorim ovu temu s istim naslovom i da razmatramo sve sto tamo pise..ali eto preduhitrila si me
kako sam pisala negdje ,cak sam si i natuknice pisala o procitanom..i namjeravam nesto vise o tome pisati i napisati ali danas ne stignem..samo sam navratila..jurim dalje,moram ucit

Baš mi je drago, već sam pomalo izgubila volju kada je aleksandra napisala da ste već doktorirale na tome, a onda sam pomislila možda će novije mame ipak zanimati kao i mene. Evo ja ću sada kopirati skicu koju sam iskombinirala osnovom svih tri knjiga Greenspana i Senzorike iz dana u dan, recimo za razdoblje od 0-9 mjeseci (imam i za ostala razdoblja po autorima, do 4. godine9, pa ako bude intresa kada ih malo dotjeram opet pošaljem..

[marijanama]

U svojoj knjigama Greenspan nudi lijepi pregled razvojnih ljestvica za pojedine etape djetinjstva od rođenja do navršetka 4. godine života, iz kojih se lako može vidjeti

- ima li dijete određenu vještinu za razvojnu dob u kojoj se nalazi ili je treba tek naučiti
- uz navedeno autor nudi način kako započeti podučavati određenu vještinu koju dijete iz bilo kojeg razloga nije svladalo

zahvaljujući upravo tome možda možemo biti najbolji sastavljači programa za poticanje razvoja vlastitog djeteta, imao on ili ne probleme u svom razvoju.


Razvojna ljestvica po Greenspanu za dijete od 0-9 mjeseci ILI KAKO IH AUTOR NAZIVA PROVJERA VJEŠTINA

Lista provjere

I. Emocionalno intelektualna komponenta

Istu komponentu je razdijelio na recipročnu reakciju, oponašanje, receptivni i ekspresivni jezik.

a) RECIPROČNA INTERAKCIJA
1. Zaokuplja li se dijete i združuje li pozornost s odraslom osobom i/ili predmetima koje koristi roditelj tijekom 10 sekundi i više?

Zaokupite dijete ugodnom senzoričkom igrom, npr. "Evo dolazi gospodin Škakljivac!" dok poskakujete na lopti ili se njišete na njihaljci, a zatim prekinete aktivnost. Pričekajte da vidite hoće li vas dijete pogledati ili vam gestom dati do znanja da želi da se aktivnost nastavi.

2. Zaokuplja li se dijete i združuje li pozornost s odraslom osobom i/ili predmetima koje koristi roditelj tijekom 30 sekundi i više?

Izazivanje je ovdje isto kao i za gore navedenu točku br.1, s razlikom da se ovom prilikom opaža može li dijete održati zaokupljenost I pozornost barem trideset sekundi. Primjerice, dok okreće "vatreno kolo" ili besciljno luta, zaigrano prekinite aktivnost, npr., zaustavite "kolo" ili načinite rukama ogradu oko djeteta (ali ga nemojte sputavati) i promatrajte može li ono pogledom ili gestom pokazati želju da nastavi.

3. Uključuje li se dijete jednom u svrhovitu razmjenu s odraslom osobom?

Zaokupite dijete aktivnostima kakve su opisane u točkama br.1 i 2 i promatrajte hoće li ono svrhovito gestikulirati, npr., kod "vatrenog kola" - stavlja svoju ruku na vašu da je odgurne, ili kod besciljnog lutanja - pokušava odgurnuti vaše ruke ("ogradu").

4. Pokazuje li dijete zanimanje za odraslu osobu sa ili bez igračke, svrhovitim, nestrpljivim, iščekujućim pogledom ili gestom (npr. pružanjem ruku)?

Kad gledate dijete s izrazom dobrodošlice na licu i držeći neki zanimljiv predmet, zabilježite gleda li vas dijete i/ili vokalizira ili gestikulira na neki drugi način prije no što iznudite interakcije.

5. Služi li se dijete nekim jednostavnim svrhovitim gestama, poput pogleda punog iščekivanja, osmijeha, vokali-zacija ili kretnjama kako bi komuniciralo?

Omogućite osnovno i jednostavno ugodno osjetilno iskustvo, poput njihanja, loptanja, vožnje vrtuljkom. Zaustavite aktivnost kada se zaista sigurni da je dijete zaokupljeno i sačekajte da vam dijete jednostavnom gestom da do znanja da ono želi da se aktivnost nastavi, npr., naslonivši se na ili prema vama, stvarajući komunikacijski zvuk, ili se služeći tijelom u pokušaju da se aktivnost nastavi.

6. Gleda li vas dijete za vrijeme interakcije?

Tijekom interakcije s djetetom zamijetite upućuje li pogled prema vašem licu/očima.

6. Preuzima li dijete inicijativu u vokaliziranju kako bi zadobilo vašu pozornost?

Kada ne komunicirate izravno s djetetom, zabilježite hoće li se koristi glasom kako bi privuklo vašu pozornost.

8. Pokazuje li dijete zanimanje za ljude?

Budite dostupni svojem djetetu, također izložite ispred njega neke igračke i zabilježite pokazuje li dijete zanimanje za vas, npr., gledajući vas, dodirujući, vokalizirajući, itd.

9. Stvara li dijete glasove kada je gladno?

Zapazite što dijete čini kada je gladno.

10. Glasa li se dijete na način koji pokazuje da uživa u tome što se događa?

Zabilježite što dijete čini kada uživa u onome što se događa, npr., glasa se pokazujući radost (npr., guguće -samoglasnike) i uz to se smiješi ili veselo gleda.

11. Glasa li se dijete na način koji pokazuje da je ljuto ili se buni protiv onog što se događa?

Zabilježite što dijete čini kada ne uživa u onome što se događa.


b) OPONAŠANJE

1. Vještine koje prethode:

a. Odgovara li dijete na glasanja odrasle osobe vlastitim glasanjem?

Stvarajte ugodne, pozivajuće, jednostavne glasove, npr. samoglasnike, jednostavne slogove, smiješne zvukove, poput podrigivanja, i zabilježite počinje li dijete proizvoditi glasove.

b. Prestaje li dijete stvarati glasove kako bi slušalo odraslu osobu kada ona počinje imitirati, odn. Pridruživati se glasovnoj igri?

Zabilježite prestaje li dijete proizvoditi glasove kada se pridružite glasovnoj igri.

c. Nastavlja li dijete s glasanjem nakon što je prestalo uslijed toga što je odrasla osoba proizvela još glasova?

Čim se dijete prestaje glasati, odrasla osoba treba ponovno početi stvarati glasove kako bi vidjela hoće li se dijete početi glasati kao
odgovor na njena glasanja.

2. Oponaša li dijete izraz lica odrasle osobe?

Kada je dijete već zaokupljeno igrom "zabavnih grimasa," zabilježite može li dijete oponašati neke od izraza, npr., osmijeh, okrugle usne, itd.

3. Oponaša li dijete neke određene samoglasnike ili suglasnike?

Stvarajte pred djetetom glasove samoglasnika, suglasnika ili negovorne zvukove, npr.,podrigivanje, koje ste čuli da je dijete već prije stvaralo i zabilježite može li oponašati neke od pokreta ustima kako bi proizvelo glas, npr., [o], [u], [a], [m], [d], itd. Nabrojite one koje može.

c) RECEPTIVNI JEZIK

1. Strese li se vaše dijete kada čuje glasan zvuk?

Ovaj podatak se dobije roditeljevim promatranjem.

2. Prekida li dijete aktivnost kojom je zaokupljeno kada mu pristupi netko tko se glasa, npr. odrasli koji nešto govori?

Zabilježite što dijete čini kada mu priđete I kažete, "bok," "lopta," itd., dok se ono igra.

3. Reagira li vaše dijete na zvuk čiji izvor ne vidi, npr., zvono na vratima, zvuk motora automobila u garaži, itd.?

Zabilježite što vaše dijete čini kada se ovakvi zvukovi pojave.

4. Izgleda li kao da dijete sluša govornika?

Odrasla osoba bi trebala biti točno ispred djeteta, otprilike šezdesetak centimetara udaljena od djetetova lica. Zatim bi trebala početi pjevati ili nešto prijazno govoriti djetetu i zabilježiti djetetove reakcije na a, b i c navedene ispod.

a. Slušajući, gleda li dijete u govornikovo lice i osmjehuje li se?

b. Slušajući, gleda li dijete u govornikove oči?
c. Slušajući, gleda li dijete u govornikova usta?

Roditelj treba pružiti očito izazivanje, naglašene pokrete ustima (npr.,isplaziti i migoljiti jezikom, napućiti usne u poljubac, itd.) i uočiti gleda li dijete roditeljeva usta i poseže li prema njima.

5. Pokazuje li dijete svojim ponašanjem da razlikuje prijateljske i ljutite glasove?

Ovo treba biti dio roditeljeva izvještaja, npr. Dijete se osmjehuje uz prijateljski glas, a izgleda uplašeno ili plače ako čuje ljutiti glas.

7. Okreće li se dijete prema izvoru glasa?

Dok se dijete igra odrasli treba stajati iza ili negdje po strani i pozvati dijete po imenu ili reći nešto drugo što bi privuklo njegovu pozornost.

d) EKSPRESIVNI JEZIK

1. Smiješi li se dijete zajedno s odraslom osobom odgovarajući na njegove radnje?

Zabilježite odgovara li dijete osmjehivanjem na roditeljeva zavođenja, npr., kada roditelj govori, smije se i/ili pjeva zajedno s djetetom.

2. Smije li se dijete ili proizvodi druge zvukove zadovoljstva kada ste s njim u interakciji?

Za vrijeme igre s djetetom zabilježite smije li se dijete ili stvara neke druge zvukove zadovoljstva.

3. Izgovara li dijete samoglasnike, poput [a], [o], ili [u] tijekom vaše interakcije s njim?

Za vrijeme igre s djetetom zabilježite koje samoglasnike može izgovoriti.

4. Izgovara li dijete tijekom interakcije neke suglasnike, poput [m], , [p], [d] ili [g]?

Tijekom igre s djetetom zabilježite koje suglasnike može izgovoriti.

5. Spaja li dijete za vrijeme interakcije više od jednog samoglasnika ili suglasnika zajedno, što znači, više od jednog sloga, poput "bu bu" ili "ma ma"?

Naznačite koje glasove vaše dijete može spajati.

6. Odgovara li dijete glasovno kada ga zove odrasla osoba?

Zabilježite što dijete čini kada ga zazovete.

7. Stvara li vaše dijete glasove ustima, odgovarajući na vaše pjevanje?

Pjevajte djetetove omiljene pjesme i zabilježite kako se ono glasa odgovarajući na vaše pjevanje.

8. Glasa li se vaše dijete reagirajući na igre, poput igre "ku-kuc"?

Igrajte se s djetetom "ku-kuca" i zabilježite kako se ono glasa tijekom igre.


Normalan razvoj motorike

- Sjedi s dobrom ravnotežom nekoliko sekundi ili duže
- Drži igračku tijekom sjedenja
- Tijekom sjedenja poseže za predmetima koji se drže u zraku
- Premješta se iz sjedećeg u ležeći položaj
- Služi se palcem I prstom pri držanju kocke ili igračke
- Hvata u dlan kolutiće ili sitne igračke
- Prenosi predmete iz ruke u ruku
- Ležeči na trbuhu veći dio svoje težine preuzima na ruke
- Prinosi stopala ustima

Normalan razvoj fine motorike

- Gura kažiprst u predmete
- Zaigrano lupka ručicama ili igračkama
- Dobro hvata I dobrovoljno otpušta predmete

Normalan razvoj senzorike

- osijeća I istražuje površine
- prati očima predmet koji se kreće u svim smjerovima
- gleda u predmete udaljene nekoliko metara od sebe
- podnosi I uživa da ga se dodiruje I pomiče
- primjećuje kafa se predmet, igračka stavlja na neki dio njezina tijela
- aktivno održava interes za predmete I ljude dulje od 1 minute sa 6 mjeseci
- ne plače više bez očotog razloga
- selektivno reagira na neke zvukove I prizore
- uživa u prostornim pokretima
- prati putanju ili brzo kretanje predmeta poput lopte

Normalan razvoj jezika

- odgovara na svoje ime i/ili neki jednostavni zahtjev, npr kao kad mu se kaže “ne”

- koristi glasove kako bi izrazila namjere ili osjećaje, poput zadovoljstva “Mmmm…”, brblja, glasa se, cvili
- na ljutit glas reagira plačem
- reagira na zvukove različitim glasanjem ili ponašanjem
- oponaša nekoliko zvukova kap npr pucketanja jezikom, brrrrr
- okreće I gleda prema izvoru nepoznatog zvuka

Normalan razvoj kognitivnih funkcija

- koncentrira se na igračku ili osobu na minutu ili dulje (šest do devet mjeseci)
- istražuje i ispituje novu igračku (sa šest mjeseci rukama ili ustima
- stvara zvukove ili vizualne senzacije s igračkama
- pravi razliku među osobama na osnovu njihovih različitih reakcija
- traži igračku koja je pala na pod
- povlači dio nekog predmeta kako bi ga privukla bliže (sa šest mjeseci)
- oponaša poznate geste (sa 9. mjeseci)
- pronalazi poptuno skriven predmet (s 9 mjeseci)
- namjerno prima odraslog za ruku ili igračku kako bi započeli aktivnost ( s 9 mjeseci)

Zadnja izmjena: marijanama; 27 sij 2009, 21:06; ukupno mijenjano 2 put/a.

[Lidija]

po kojim metodama rade defektolzi ili terapeuti u Hrvatskoj sa djecom koja su u spektru ili imaju slicnu sliku? Moze li roditelj imati na to uticaja?

Sorry, ali pocela sam se smijati. Bolje i to nego da se rasplacem.
Cast izuzecima.

[marijanama]

A zakaj smijati a ne plakati Lidija?

a sta je tako smejsno Lidija u mom pitanju? pa ovdje u Njem. se radi u ustanovama po nekim metodama..npr: Montessori je jedna metoda. Ima jako puno terapija koje se primjenjuju na djecu iz spektra i mene zanima koje se najvis eupotrebljavaju..ne vjerujem da su bas sve nepoznanica za terapeute.

[pepita]

anni,postoje li negdje na forumu postovi koje si pisala dok ste dobili dijagnozu i prije dijete dok ti je maleni još bio duboko u autizmu?ili si počela pisati nakon izlaska iz autizma?

a zasto to Tebe interesira ???

[pepita]

ništa posebno,samo sam htjela vidjeti kakav ti je mali bio tad,kako se ponašao ,simptome i sl.

ne znam zašto te moje pitanje tako pogodilo ,tako da mi ne moraš ni odgovoriti,uglavnom nisam mislila ništa loše

[pepita]

Kod nas u školi neke učiteljice rade pecs,sad polako počinju s abom a imamo i tetu za senzoriku.Mogu reći da nekima nije baš jednostavno to provoditi jer npr. od 6 djece u razredu troje mogu s pecs-om a ostali nisu za to ,opet uspiju nekako to izbalansirati

ništa posebno,samo sam htjela vidjeti kakav ti je mali bio tad,kako se ponašao ,simptome i sl.

ne znam zašto te moje pitanje tako pogodilo ,tako da mi ne moraš ni odgovoriti,uglavnom nisam mislila ništa loše

nije me pogodilo... mislila sam da mozda zelis napisati knjigu o autizmu i terapijama pa Ti trebaju neki podaci.

[pepita]

nisam ti ja ta koja piše knjige ,ali znam tko piše

Zadnja izmjena: pepita; 27 sij 2009, 13:06; ukupno mijenjano 1 put/a.

[marijanama]

Uzmite 3 sek vremena i provjerite. Odgovor ce vam se svidjeti.



TKO TI JE UZOR ???

Probaj bez gledanja u odgovore

1) Izaberi najdrazi broj od 1-9

2) Pomnozi sa 3

3) Dodaj 3, onda ponovno pomnozi sa 3 (pricekat cu da uzmes
kalkulator.....)

4) Dobit ces 2 ili 3 znamenkasti broj

5) Zbroji znamenke

Sad skrolaj dolje..............

Sa dobivenim brojem pogledaj ko ti je UZOR iz liste ispod


1. Einstein

2. Nelson Mandela

3. Jacob Zuma

4. Tom Cruise

5. Bill Gates

6. Gandhi

7. Brad Pitt

8. Steven Spielberg

9. Greenspan


10. Barack Obama

Ajde vratimo se osnovnoj temi posta putem ovog malog kviza

[alexandra]

9.

[marijanama]

9.

Dobar štos, ha?

[Plava]

a sta je tako smejsno Lidija u mom pitanju? pa ovdje u Njem. se radi u ustanovama po nekim metodama..npr: Montessori je jedna metoda. Ima jako puno terapija koje se primjenjuju na djecu iz spektra i mene zanima koje se najvis eupotrebljavaju..ne vjerujem da su bas sve nepoznanica za terapeute.

Ali mi nismo u Njem.
Zato je i napisala "čast izuzecima", naravno da i ovdje ima terapeuta koji znaju o svim metodama ali ako se i trude s vremenom odustanu jer smo mi takva sredina, za taj trud nisu plaćeni i nemaju dovoljno vremena pa koriste svoje slobodno vrijeme i rade sa djecom čiji roditelji za to moraju plaćati jer im ustanove u kojima rade niti ne dozvoljavaju unijeti promjene. A da bi napredovali moraju se i sami financirati u daljnjem školovanju i napredovanju kako bi stalno bili in

[Plava]

Niti ti Alexandra, niti ja ne radimo im reklamu već jednostavno ljudima dajemo prave informacije koje itekako mogu dobro doći svakoj majci bez obzira ima li dijete s problemima u razvoju ili ne. Netko je zgodno napisao na ovom forumu (neka mi oprosti onaj tko je taj, jer sam zaboravila) to je moja Biblija, i s time bih se jako složila, jer i meni je to Biblija koju okrenem barem jednom dnevno, ali i uz koju sam si napravila sama tablice razvoja objedinivši sve elemente razvoja za razdoblje (koje su malo raštrkane po tim trim knjigama, pa sam ih ponekad morala tražiti) 0-4g. Tako znam gdje i u kojoj je fazi moj medeno i na čemu trebam raditi jer istovremeno ono što kaže i Alexandra nudi i praktičke savjete kako puno toga možeš sam upornom vježbom i riješiti.

Ovo je potpuno točno, za knjigu Senzorička integracija iz dana u dan , i ja mislim da bi to trebala pročitati svaka mlada mama. Manje bi se djeca navlačila za uha i proglašavala zločestima. Svima bi bilo puno jasnija izreka. "Nemožemo očekivati da ptica brzo trči, kad je ona stvorena da visoko leti"

[Lidija]

zakaj se smijem ? - jer je to moj odabir s kojim mi je puno lakse zivjeti i puno vise napravim i za klince i za sebe .....

[Lidija]

Inace, u zemlji u kojoj ima toliko malo ljudi koji zaista imaju certifikate da su prosli odredjene edukacije, u kojoj se ''prodaju'' za terapeute po metodi ''xy'' nakon odslusanog uvodnog predavanja, koji ni ono odslusano ne primjenjuju, gdje je rijetkost pronaci pravi i kvalitetan individualan plan rada za konkretno dijete, gdje [url]nema[/url] suradnje izmedju profesionalaca razlicitih struka, vec samo glozenje i razmisljanje tko je vazniji i jaci, a da to u praksi ne vidimo, gdje su grupe djece za one koji uopce uspiju dobiti neku od rehabilitacija ili programa apsolutno prevelike - u tom kontekstu se smijem na tvoje pitanje.

I jos jednom - cast izuzecima. I ima ih sve vise, polako... ali njihov broj se ipak povecava (presporo u svakom slucaju).

A njihova doedukacija, da ona uglavnom ovisi o njima samima i njihovim privatnim financijskim sredstvima. I opet, cast izuzecima u smislu organizacija koje ne stede na edukacijama svojih djelatnika, odnosno pruzaju koliko u datim prilikama mogu.

[flipper]

9.

Dobar štos, ha?