spominjam na ovom pdf-u, ali dobro... no, steta mi je ne podijeliti neke spoznaje o temi koja je jako zanimljiva i bitna svima nama.struka kaze da postoji 3 vrste pismenosti:
citalacka
matematicka
prirodoslovna
mozemo o svakoj pismenosti pricati posebno, s tim da recimo mene najvise zanima matematicka pismenost jer mislim da poprilicno zanemarena u obrazovanju. kasnije cu se na to vratiti.
citiram dalje, za bolje upoznavanje s temom (preporucam da ovo procitaju posebno mame kojima djeca zavrsavaju OS, naime, metodom slucajnog uzorka mozda bas vase dijete bude odabrano za predmetno testiranje):
"U prosvjetnim ministarstvima 57 država širom svijeta svake godine se s nestrpljenjem ocekuje objavljivanje globalne ljestvice sposobnosti učenika, tzv. testa Pisa (Programme for International Student Assessment). Istraživanje koje od 2000. godine provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) među državama članicama, ali i partnerskim državama već godinama nastoji ustanoviti koliko su petnaestogodišnji učenici pripremljeni za ulazak u svijet odraslih te za nastavak obrazovanja ili uključivanje u proces rada. U tom smislu, navedeno istraživanje zapravo i nije tipični test znanja kako se često misli, nego sveobuhvatni pregled sposobnosti koje su prosječnoj osobi potrebne za uspješan poslovni život. Tijekom 2006. to je testiranje prvi put provedeno i u Hrvatskoj, a rezultati su pokazali da se naša zemlja smjestila otprilike na sredinu svjetske ljestvice: od 57 zemalja sudionica,
- po prirodoslovnoj pismenosti Hrvatska po prirodoslovnoj pismenosti Hrvatska je na 26. mjestu,
- po matematičkoj pismenosti na 36. mjestu
- a po čitalačkoj pismenosti na 30. mjestu.
U sve tri kategorije vodeća mjesta na ljestvici zauzele su Finska, Koreja i Hong Kong, a u pojedinim kategorijama za prva tri mjesta borili su se i Kanada i Kineski Taipei. Od zemalja bivše Jugoslavije, najbolji rezultat imala je Slovenija koja je na 12. mjestu, potom slijedi Hrvatska s 26. mjestom, a Srbija se smjestila tek na 42. mjesto, zbog čega već danima u srpskim medijima pljušte kritike zbog rezultata testiranja koji se nazivaju katastrofalnim za Srbiju. Budući da većina zemalja testove Pisa shvaća kao ozbiljan indikator stanja vlastitih obrazovnih sustava, u posljednje vrijeme takve se burne reakcije primjećuju i u Njemačkoj, gdje se najavljuju brojne reforme u školstvu zbog prilično nezadovoljavajućih rezultata.
...
U prvoj kategoriji, prirodoslovne pismenosti, istraživalo se znanje učenika o prirodnim znanostima, ali tako da pokažu praktičnu primjenu znanja odnosno načina znanstvenog razmišljanja. Učenici su u primjeru teksta o ozonu morali kratki strip bez riječi o nastanku ozona objasniti svom ujaku koji pokušava shvatiti smisao stripa, a da nikad nije učio kemiju u školi.
Kod matematičke pismenosti, cilj testiranja bio je prepoznati sposobnost učenika da matematiku koristi u stvarnom svijetu i za vlastite potrebe, pa su tako primjerice učenici morali preračunavati singapurske dolare u južnoafričke rande ili napraviti shemu kako da voćnjak sa stablima jabuke bude zaštićen od vjetra posađenim stablima četinara. Potom je valjalo “izumiti” formulu po kojoj se izračunavao broj potrebnih zaštitnih stabala u odnosu na broj stabala jabuka.
Posljednju cjelinu činila je tzv. čitalačka pismenost, u kojoj se mjerila sposobnost učenika da koriste pisane podatke u svakodnevnim situacijama, da ispravno razumiju određeni tekst, čitaju “između redaka”, a pogotovo da procjenjuju i ocjenjuju određeni pisani materijal te iznose i argumentiraju vlastito mišljenje o određenom tekstu. Tako se primjerice taj dio testa sastojao od nekoliko cjelina koje započinju uvodnim tekstom primjerice o cijepljenju protiv gripe, a potom slijedi niz konkretnih pitanja koja od učenika zahtijevaju razumijevanje pročitanog teksta, shvaćanje načina razmišljanja autora, te praktično sagledavanje problema opisanih u uvodnom dijelu.
...
U ciklusu Pisa 2006. sudjelovalo je više od 400.000 učenika iz 57 zemalja. Hrvatska se u to istraživanje uključila tek u zadnjem krugu, pa su nedavno objavljeni rezultati prva prilika u kojoj su se hrvatski učenici mogli uspoređivati sa svojim vršnjacima u drugim zemljama. Tako su od 6. ožujka do 12. travnja 2006. u Hrvatskoj ukupno testirana 5242 učenika iz 168 škola, od kojih je 159 srednjih te 9 osnovnih škola, a metodom slučajnog uzorka u svakoj je školi u prosjeku izabrano 35 učenika koji su pristupili testiranju. Pravila testiranja bila su jednaka u svim zemljama sudionicama: test je trajao tri i pol sata, u kojima su učenici morali ostati u učionici do samog kraja, neovisno o tome kad su ispunili test."
i zakaj ja sve ovo zapravo pisem?
zato sto se svakodnevno zapravo pitam koliko nas obrazovni sustav priprema djecu na realni zivot? i koliko su klinci spremni nauceno znanje primijeniti u praksi i koliko oni zapravo kontaju da uce zbog sebe, zbog toga sto ce im to znanje trebati za kasnije a ne zbog ocjena, mame, tate, uciteljice?
i a ako cemo povlaciti paralelu s gore navedenim istrazivanjem - pitam se zapravo koliko su nasi klinci zapravo pismeni? i radi li se u nasoj skoli ikako ili nikako na osnovnom opismenjavanju, odnosno osposobljavanju za zivot?
ili je ovo sve sto pricam, kao i sva ova istrazivanja - teski bulšit...
malo linkova:
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=5601&sec=1957
http://www.nacional.hr/articles/view/40960/3/
http://www.skolica.org/modules.php?name ... le&sid=661
vratim se jos na matematicku pismenost...
...)
