25 kol 2009, 16:24
25 kol 2009, 16:53
25 kol 2009, 20:13
26 kol 2009, 08:40
26 kol 2009, 14:27
27 kol 2009, 11:34
27 kol 2009, 12:40
Slovo T skracenica je od „tip brašna”, a broj 400, 500, ili 850 pored njega oznacava kolicinu pepela u brašnu. Pepeo je presudan za kvalitet brašna.
Saznanje da u brašnu ima pepela koji je odlucujuci za njegov kvalitet – ma koliko zacudjujuce – ima opravdanje i u potpunosti razrešava zagonetnu oznaku. Evo i jednostavnog, strucnog objašnjenja.
Zna se da se brašno dobija od plodova žitarica ocišcenih od zaštitnih, spoljašnjih omotaca takozvanim postepenim mlevenjem u posebnim mlinovima. Prema broju mlevenja i korišcenja razlicitih vrsta sita dobija se i brašno odredjenog stepena finoce. Od staklaste pšenice, cija zrna sadrže više belanèevina, dobija se oštro brašno, a od brašnjave, sa manje belanèevina u zrnima, meko brašno. A da bi se odredio kvalitet, prah se podvrgava posebnom laboratorijskom ispitivanju – oglednom spaljivanju. Od celokupne mase i jednog i drugog brašna izdvaja se po 5 grama, kao uzorak, i spaljuje na grejnoj ploèi dok ostalo brašno odlazi u velike peæi i podvrgava se temperaturi od 900 stepeni Celzijusa.
Pepeo uzorka èine mikroèestice neorganskih i neisparljivih mineralnih materija iz omotaèa zrna, poput kalijum-karbonata, fosfata, kalcijuma, magnezijuma, oksida gvožða i mangana, koje ne sagorevaju prilikom spaljivanja. Na osnovu kolièine tog pepela odreðuje se boja i kvalitet brašna. Naravno, njegova zastupljenost izražena je procentima miligrama pepela u kilogramu brašna. Što ga je manje, brašno je svetlije. Tako su odreðena i tri tipa brašna – belo, polubelo i crno. U belom brašnu T 400 ima samo 0,45 odsto pepela, u T 500 sadržaj pepela je od 0,46 do 0,55 odsto. Polubelo brašno, oznaèeno sa T 850, ima oko 0,75 odsto pepela dok se po oznaci T 1100 prepoznaje crno brašno u kome je pepeo zastupljen sa 0,95 do 1,15 odsto.
Razlièiti tipovi brašna s manjim sadržajem pepela imaju, takoðe, i manji sadržaj belanèevina, enzima, masti i vitamina. Dakle, manje su hranjiva i zdrava, ali imaju bolja tehnološka svojstva. Tako su bela meka brašna odlièna za spravljanje hleba, peciva i raznih kolaèa, oštra za testenine. Polubela i crna brašna po svojim tehnološkim osobinama teža su za mešenje, ali pošto su bogata mineralima, od njih se spravljaju hleb, pecivo, testenine...
27 kol 2009, 13:02
to npr raženo brašno se može stavljati u kolače ili pizzu i bude jednako fino ili
27 kol 2009, 13:13
27 kol 2009, 15:18
27 kol 2009, 15:23
27 kol 2009, 18:22
Adorabla je napisao/la:Sad ko za inat nema niti jednog tog recepta za kiflice i kekse od integralnog brasna.![]()
Al potrazit cu ti ja pa staviti
čekam
31 kol 2009, 15:07
31 kol 2009, 16:02
Adorabla je napisao/la:nisam nista nasla, sori. Ali sam skuzila da mi je biljeznica s receptima ostala na moru i sad sam u totalnoj banani jer su unutra bili svi recepti koje inace radim. Cijela ispisana biljeznica![]()
Sad moram iz glave. Imas li pekac?
Ako se hoces bas jako zafrkavati onda mozes raditi recimo biblijski kruh (prethistorijski kruh bez kvasca). On se radi sa cistim nespricanim organickim razenim brasnom.
Jel ti se da raditi to tjedan dana jer je recept uzasno dug?
31 kol 2009, 16:13