Zdravstveni odgoj

[mama courage]

ne znam što u tvojoj psihoanalizi/psihoterapiji znači "rod se bira", znam što znači u onoj disciplini iz koje potiče ta "krilatica". i znam da ne znači ono što ti (tako sam barem zaključila na osnovu tvog pisanja) ti misliš da znači.

a što točno znači?

citirat ću kratko ovo, nadam se da ti može pomoći:

U njemu je ta možda najveća francuska intelektualka XX stoljeća postavila pitanje “Šta je žena?” i već u prvoj rečenici na njega odgovorila poznatim paradoksom: “Ženom se ne rađa, ženom se postaje”. Bio je to, u stvari, odgovor na famoznu Freudovu tvrdnju da je pitanje pola biološko pitanje, zbog čega je i sudbina žene biološki predeterminirana. Pa iako je i u tome kao i u mnogim drugim pitanjima Freudovo učenje prilično ambivalentno, s njegovom mišlju o biologiji kao sudbini muški svijet je lagodno umirio svoju savjest i s dnevnog reda skinuo pitanje ženske ravnopravnosti, koje su onako borbeno postavljale sufražetkinje početkom XX stoljeća i koje je 1929. esejistički smjelo elaborirala Virginia Woolf. Tek poslije Drugog svjetskog rata Simone de Beauvoir je ponovno uznemirila javnost na Zapadu, postavljajući to pitanje na nov način.

Po vlastitom priznanju, koje je dala u svom autobiografskom djelu La Force des Choses (1963), Simone de Beauvoir je u druženju sa svojim dugogodišnjim životnim saputnikom Jean-Paulom Sartreom počela razmišljati o razlici u poziciji onog ko se rodi kao žena i onog ko se rodi kao muškarac. A po njoj, i jedna i druga osoba se razvijaju u okolnostima koje određuju dato društvo i data kultura; u tim okolnostima žena zapravo postaje “žena”, tj. dobiva tzv. ženske atribute, s kojim nije rođena, već ih protiv svoje volje stiče u muškom svijetu: pasivnost, zavisnost od muškarca, prihvatanje svog inferiornog položaja itd. Pojam “žene”, dakle, određuju društvene norme, a njih propisuje muškarac:

Za muškarca, žena je pol – apsolutni pol, ništa manje. Ona se definira i diferencira u odnosu na muškarca, ali ne i on u odnosu na nju; ona je incidentalna, nesuštastvena u odnosu na suštastvo. On je Subjekt, on je Apsolut – ona je Drugo.

U analizi zašto su žene Druge, Bovoar je odbacila objašnjenje o ženskoj potčinjenosti, koju su nudile teorije biološkog determinizma. Budući da žene imaju reproduktivnu ulogu i ulogu podizanja/odgajanja, Bovoar je prihvatila da je ženama teško da budu slobodne. Ali ženu ne treba, tvrdila je, da definiše materica; za ženu je moguće da ima život i van njene reproduktivne funkcije.

Bovoar je vidjela "ženskost" žena kao nešto što podržava mušku vladavinu i insistirala je na tome da nema gotove esencije ženskosti - to je mit. Civilizacija je, a ne biologija, konstruisala ženskost. "Drugi pol" nije napad na muškarce, ali se može reći da je to knjiga o ženama kao društvenom konstruktu i da je glavna tema knjige ženska potčinjenost od najmanjeg uzrasta do ženske rodne uloge, i granice i breme koje ta uloga nosi u strukturama moći porodice koje su dominantno muške. Za Bovoar, ženskost je bukvalno oblikovana običajem, ona je nametnuta. Opisuje kako žena uči da prisvoji ženski rod i sumira svoje viđenje u jednoj rečenici, koja je verovatno njena najčuvenija i često citirana rečenica: "Ženom se ne rađa nego se postaje". ("The Second Sex", str. 295).

[mama courage]

koga zanima, danas je tribina o ZO u bogdana ogrizovića, u 18h
link

[gold dust]

moje mišljenje je da su sve druge pretpostavke koje također utiču na naš život također pod uticajem spolnog aspekta. pa na taj način (indirektno) utiču na nas.

kao da veliš da boja kože (crnaca) u americi nema nikakvog uticaja na njegovu sudbinu, nego ima uticaj njegova obitelj (a odgojila ga samohrana majka, što je kod njih jako česta pojava), mjesto gdje se rodio (harlem recimo) itd.

pa nema crna boja kože utjecaj sama po sebi, već indirektno (kao što si rekla i za spol), ako osoba živi negdje gdje su crnci diskriminirani. u africi, sredini gdje su svi crnci, kakav utjecaj može imati?
a o tome na koje sve načine i u kolikoj mjeri spolni aspekt u praksi zaista definira naše živote, slažem se, dalo bi se diskutirati, priznajem da tu nisam kompetentna ni načitana pa mi je teže sagledati potpunu sliku.

[sany]

Meni veći dio tog seksualnog odgoja uopće nije sporan (više ga smatram u ovakvom obliku ne baš potrebnim). Djeca trebaju učiti o tome da ih nitko ne smije dirati (ali ja o tome sasvim SIGURNO ne bih s djecom pričala nakon što su s prijateljima iz razreda radili one vježbe koje svi poznajemo i sasvim sigurno ne mislim da je dobro da se tim normalnim fizičkim kontaktima pridaje moguća seksualna konotacija), trebaju učiti o kontracepciji, trebaju učiti o ulogama muškarca i žene koje su nekad bila takve-i-takve, a danas se mijenjaju.... I uglavnom, većinu toga se slažem da trebaju učiti

moja razmisljanja su u ovom smjeru i vecinu toga trebaju uciti
ali nakon sto smo tek sada dobili na uvid kako ce izgledati sat i tko ce ga provoditi (govorim o vjezbama za 3 r.), samo zamisljam nasu uciteljicu kako ih reseta pitanjima nakon vjezbi i nisam sigurna da ce ista od toga shvatiti

[Ina66]

ali nakon sto smo tek sada dobili na uvid kako ce izgledati sat i tko ce ga provoditi (govorim o vjezbama za 3 r.), samo zamisljam nasu uciteljicu kako ih reseta pitanjima nakon vjezbi i nisam sigurna da ce ista od toga shvatiti

ovo sam htjela još nekidan komentirati kad si stavila link - vašu ne mogu uopće zamisliti (iz onoga što mi je poznato o dotičnoj ), ali našu itekako mogu jer je smatram kompetentnom i doraslom onome što bi trebala obraditi s djecom

[Nincka]

MC, pogrešno sam shvatila ono tvoje pitanje "koje su to muške ULOGE?!?! Nešto sam valjda ja zabrijala.
Goldy, ne, nisam tvoju rečenicu shvatila kao relativiziranje m-ž uloga, nego komentar od MC.

MC, pojam roda je možda došao iz neke teorije, OK, ali sad se koristi svakodnevno, ušao je u kurikulumu i u novinama. Valjda ne trebe iščitavanje literature da bi ga se shvatilo. Barem ne bi trebalo tako biti.

S ovim citatima koje si stavila puno mi je jasnija naša razlika u gledanjima na stvari. Ti zastupaš više de Beauvoir, ja više Freuda (ugrubo rečeno jer Freud je doživio brojne dopune i izmjene, ali za skraćeno shvaćanje, to bi bilo to). I teško da ćemo se složiti, kao što se ni literatura ne bi složila.

Ali se opet vraćam na biološko. Za koje su, da, i Freud i dalje psihoanalitičari smatrali da je važno i određuje dobar dio onoga što jesmo. Pogotovo uz današnji razvoj znanosti (biologije, medicine) ne znam kako bismo se toj ideji uopće mogli suprostaviti. Problem koji se češće danas javlja je tendencija da skoro sve pripisuje biološkom, a zanemariv dio psihološkom (barem je u medicini tako).

Ali htjela sam reći nešto drugo.
Zanimljiv mi je ovaj selektivni pristup: znači kao, ženu ženom čini društvo (tj. muškarac (mislim, ja se nikako ne slažem, ali ok)), nema tu puno biologije. E, ali kad pričamo o homoseksualnosti, naglašava se upravo biološka komponenta (pronalaze se geni). Hm. Koje je onda? Biologija ili okolina? Nature od nurture? Jer ako ćemo reći da se i homoseksualac postaje pod utjecajem društva, onda to nosi jako puno posljedica za sobom.

Moje je mišljenje, kao i obično kad postoje tako suprostavljene teorije da su u igri isprepleteni faktori i vjerojatno se to razlikuje od osobe do osobe što u kojem slučaju prevladava.

Zadnja izmjena: Nincka; 09 sij 2013, 11:55; ukupno mijenjano 1 put/a.

[mama courage]

pa nema crna boja kože utjecaj sama po sebi, već indirektno (kao što si rekla i za spol), ako osoba živi negdje gdje su crnci diskriminirani. u africi, sredini gdje su svi crnci, kakav utjecaj može imati?

a o tome na koje sve načine i u kolikoj mjeri spolni aspekt u praksi zaista definira naše živote, slažem se, dalo bi se diskutirati, priznajem da tu nisam kompetentna ni načitana pa mi je teže sagledati potpunu sliku.

ne znam kako izgleda u africi, znam samo da u svakoj od tih skupina postoji podskupina žene. tako iskustvo crnkinje je drugačije nego crnca i bijele žene, a da ne govorimo o bijelom muškarcu (kao normativu).

(jedna od zamjerki na 2. val je upravo bilo to što su u obzir uzele samo iskustva bijelih žena srednjeg sloja društva, 3. val feminizma je govorio i o iskustvima žena azijatkinja i afrikanki i sl.)

no, mislim da se time vraćamo na prvobitnu temu.

[Beppa Joseph]

Ali se opet vraćam na biološko. Za koje su, da, i Freud i dalje psihoanalitičari smatrali da je važno i određuje dobar dio onoga što jesmo. Pogotovo uz današnji razvoj znanosti (biologije, medicine) ne znam kako bismo se toj ideji uopće mogli suprostaviti. Problem koji se češće danas javlja je tendencija da skoro sve pripisuje biološkom, a zanemariv dio psihološkom (barem je u medicini tako).

Ali htjela sam reći nešto drugo.
Zanimljiv mi je ovaj selektivni pristup: znači kao, ženu ženom čini društvo (tj. muškarac (mislim, ja se nikako ne slažem, ali ok)), nema tu puno biologije. E, ali kad pričamo o homoseksualnosti, naglašava se upravo biološka komponenta (pronalaze se geni). Hm. Koje je onda? Biologija ili okolina? Nature od nurture? Jer ako ćemo reći da se i homoseksualac postaje pod utjecajem društva, onda to nosi jako puno posljedica za sobom.

Moje je mišljenje, kao i obično kad postoje tako suprostavljene teorije da su u igri isprepleteni faktori i vjerojatno se to razlikuje od osobe do osobe što u kojem slučaju prevladava.

Nincka, sve mi je ovo jako zanimljivo i doista ima mnogo pitanja na koja odgovori nisu sasvim jasni ma koliko bih i ja željela da budu. Čini mi se da je osobnost čovjeka satkana od toliko različitih niti da ju niti jedan teorija ne može sasvim obuhvatiti.

[mama courage]

Ali se opet vraćam na biološko. Za koje su, da, i Freud i dalje psihoanalitičari smatrali da je važno i određuje dobar dio onoga što jesmo. Pogotovo uz današnji razvoj znanosti (biologije, medicine) ne znam kako bismo se toj ideji uopće mogli suprostaviti. Problem koji se češće danas javlja je tendencija da skoro sve pripisuje biološkom, a zanemariv dio psihološkom (barem je u medicini tako).

nisam vična medicini i tvom području. i mislim da problem naše komunikacije proizlazi iz toga što tu bitnost biologije ti shvaćaš u jednom smislu (pa ti je potpuno jasna, kao da mi želiš objasniti zašto mora postojati ginekologija), a ja je shvaćam u drugom smislu, onom društvenom, pa se nje "ježim".

nitko (pa ni feministkinje) ne smatraju da je žensko i muško isto (nego da treba biti ravnopravno). meni je jasno da ti u tvom području praviš distinkcije (o opravdanosti prilikom terapija i sl. premalo znam da bih polemizirala s tobom, niti to želim), ali u mom (ljudskopravaškom) te distinkcije su nepotrebne.

Zanimljiv mi je ovaj selektivni pristup: znači kao, ženu ženom čini društvo (tj. muškarac (mislim, ja se nikako ne slažem, ali ok)), nema tu puno biologije.

objasnila sam u kojem smislu, gore i mislim da u tom smislu bi i ti to trebala gledati. kad pričamo društvu, da društvo čini ženu. kad pričamo o medicini, naravno da ćemo reći da biologija, nekakvi ženski hormoni ili što već čine ženu.

mislim da je za djecu, a po pitanju stereotipa bitniji ovaj društveni aspekt

E, ali kad pričamo o homoseksualnosti, naglašava se upravo biološka komponenta (pronalaze se geni). Hm. Koje je onda? Biologija ili okolina? Nature od nurture? Jer ako ćemo reći da se i homoseksualac postaje pod utjecajem društva, onda to nosi jako puno posljedica za sobom.

vidim da ne znaš onu: homoseksualcem se rađa, a postaje se gay. ovdje u pozitivnom smislu, kad prihvatiš svoj gay identitet.

meni osobno ta cijela priča oko homoseksualnost nije bitna. i da nije urođeno, da je izbor, to po meni ne mijenja na stvari za ono područje o kojem JA govorim. ali da, zanimljivo mi je, i o tome možemo govoriti nadugo i naširoko, ali nemam sad vremena, kad se kaže da je on homoseksualac jer ga je mama oblačila u rozo ili jer je on sam volio rozo ili je volio kukičanje. znači da je kukičanje neki ekvivalent ženskosti? pa ok, nisam ta.

[gold dust]

mc, hvala na citatima (čija bit mi je otprije bila poznata), ali oni se odnose konkretno i isključivo na žensku podređenost i emancipaciju. a mene zanima generalni odgovor, osobito u svjetlu ovoga

Zanimljiv mi je ovaj selektivni pristup: znači kao, ženu ženom čini društvo (tj. muškarac (mislim, ja se nikako ne slažem, ali ok)), nema tu puno biologije. E, ali kad pričamo o homoseksualnosti, naglašava se upravo biološka komponenta (pronalaze se geni). Hm. Koje je onda? Biologija ili okolina? Nature od nurture? Jer ako ćemo reći da se i homoseksualac postaje pod utjecajem društva, onda to nosi jako puno posljedica za sobom.

[mama courage]

mislim da usporedba nije korektna.

što nas čini heteroseksualnim tj. homoseksualnim. a ne što nas čini ženom i homoseksualnim.

ako je okolina, otkud onda uopće homoseksualci?

[mirbi]

Čini mi se da je osobnost čovjeka satkana od toliko različitih niti da ju niti jedan teorija ne može sasvim obuhvatiti.

To je u svakom slučaju istina.

[pčelica_maja_23]

mislim da usporedba nije korektna.

što nas čini heteroseksualnim tj. homoseksualnim. a ne što nas čini ženom i homoseksualnim.

ako je okolina, otkud onda uopće homoseksualci?

Pa upravo ovo što nincka govori i Beppa primjećuje, tolikoje niti u ljudskom karakteru satkano da je nemoguće obuhvatit ih teorijom ili čak nizom istih.
Ja smatram da zasigurno postoji biološka komponenta u nekim slučajevima homoseksualizma ali da je uvelike određena ekspresija svega u nama (genotipskog) okolinom (fenotipom). Naravno da smatram da ima i drugačije začetih homoseksualnih orjentacija, ali nikako ne bih mogla sa sigurnošću izreći: homoseksualcem se rađa.
Zar bi itko mogao tvrditi u stavri nešto tako nedorečno i teško dokazivo.
Glupo mije davati primjere iz vlastita života, no mnogi moji prijatelji i nekadašnji također iz ranije mladosti, nisu bili gay od rođenja, već kasnije, nekako uplivom drušvene stigmatizacije nježnijeg profila, glasa kod dečki, zatim kod više od dvije familije radilo se o samohranim majkama i tome da nisu niti bili ispočetka izloženi muško-ženskom obiteljskom odnosu. Puno smo o tome znali i govoriti i analizarti iskreno, svatko je bio stava da je do toga došlo ovako ili onako kroz vrijeme, neki čak i danas smatraju da primarno vole žene.

Teško je reći da okruženje ne utječe na stav što je mladima prihvatljivo, da li je moderno biti gay, a danas je zaista to moderno (ljubiti se s curom da malo popališ dečke npr).
Ali naravno teško je reći da nema niti veze biološka uvjetovanost.


U potpunosti mogu kimati i potvrditi svaku rečenicu koju nincka kaže, jer sam i sama bliža području biologije i vrlo mi je značajna ta predodređenost koju ima biologija i zato mislim da MC griješiš kad kažeš da je za npr dijete važniji tvoj društveni stav koji drugačije tumači tj. biološka predodređenost mu je nebitna. JA mislim da smo i emotivno i duhovno i sociološki strašno određeni našim biološkim naslijeđem, ne samo spolno, ne samo društvene uloge i stereotipi, dublje, puno dublje.

[mirbi]

http://danas.net.hr/hrvatska/adalbert-rebic-tesko-cemo-se-oduprijeti-toj-pederskoj-uroti

Možda bi ovo bilo primjerenije predavati u školil?

[pčelica_maja_23]

[quote="Ina66"]da, pčelice_majo, ali isto tako im u škole dolazi i predstavnik Durexa i objašnjava zašto treba koristiti kondome
[quote]
Odlično, ja podržavam.
Naravno, nadam se da se radi o srednoj školi, ili barem višim razdredima osnovnjaka, jer opet kao što ninčka veli, neka su djeca u nižim razredima još jako nezainteresirana i aseksualna.

[Beppa Joseph]

Eh, Mirbi, problem je samo u tome što utvrđivanje takvog zaključka ne pridonosi baš ničemu.

Jer opet odustajanje od pokušaja shvaćanja je najgora opcija.

Rebić i inače zna pretjerivati, kao i drugi teolozi koji se snažno opiru učenju Crkve, a i dalje su teolozi. Rebić često koristi izraze koji nikako ne pridinose dijalogu, ali svatko od nas bi sad mogao donositi takve primjere i na čemu smo onda?

[Miki]

Zanimljiv mi je ovaj selektivni pristup: znači kao, ženu ženom čini društvo (tj. muškarac (mislim, ja se nikako ne slažem, ali ok)), nema tu puno biologije. E, ali kad pričamo o homoseksualnosti, naglašava se upravo biološka komponenta (pronalaze se geni). Hm. Koje je onda? Biologija ili okolina? Nature od nurture? Jer ako ćemo reći da se i homoseksualac postaje pod utjecajem društva, onda to nosi jako puno posljedica za sobom.

.

ja bi se samo osvrnula na ovaj boldani dio jer je to dio razgovora koji sam vodila (naravno primjereno devetogodišnjakinji) s kćeri (pitanje zašto žene u SA ne smiju voziti automobile i zašto one na to pristaje)

žena je žena rodila se ona u Hrvatskoj ili Saudijskoj Arabiji, ali ženu u SA takvom kakva je čini njena okolina i njen odgoj - ona je odgojena da joj je normalno da njenim životom upravlja muškarac, da ne smije voziti, da joj muškarci ne smiju vidjeti lice, da ne smije voziti, da općenito baš i nema nekakvih prava koja ja smatram da bi trebala imati - ali da ja to smatram jer sam JA tako odgojena i da tako odgajam i nju (kćer) i da to što će netko smatrati normalnim poprilično ovisi o društvu u kojem se rodio/rodila

i da ne tako davno ni kod nas udane žene nisu smjele raditi, da je još od moje gazdarice mama morala ostaviti učiteljski posao kad se udala, da ne tako davno žene nisu imale pravo glasa i da neki u hrvatskoj još uvijek smatraju da je ženi mjesto u kući, a muškarcu u birtiji
i općenito da je današnja žena (u evropi i hrvatskoj, a postoje mjesta za koja to ne vrijedi) itekako različita od žene prije 200 godina - ali samo zbog drukčije društvene klime, odgoja i najviše zahvaljujući svim onim ženama koje su se kroz povijest usudile biti drukčije i željeti više od onoga što je u njihovoj okolini u njihovo vrijeme bilo normalno

[pčelica_maja_23]

Ipak, ono što me smeta ne toliko u kurikulumu (jer se to tamo to tako jasno ne spominje, iako ima naznaka) nego više u argumentacijama u raspravama je potpuno relativiziranje muške i ženske uloge.
Ovaj citat i komentar su mi čisto dobar primjer:
(spol) ne definira sudbinu, ali je stavlja u neke okvire određene čisto fizičkim karakteristikama koje dolaze u paketu sa spolom. npr. osoba koja se rodila kao muškarac ne može roditi dijete, ma koliko to željela.
objasniti ovo bi zahtjevalo da odem u gadan offtopic, pa ću se sudržati.
Ne, nije mi to prihvatljivo razmišljanje i smatram da je sasvim pogrešno.
Jedno je slaganje oko toga da se u mnogim stvarima muškarci i žene mogu/trebaju izjednačiti, a drugo mi je potpuno brisanje tih granica i ideja koju sam više puta čula da se sa spolom osoba rađa, a rod bira.

Ne biramo mi u životu puno manje određujuće stvari, a kamoli rod (rod/spol terminologija mi je prilično ne-draga, ali očito se uvriježila).

s ovim se slažem

i ja se s time slažem. vidiš da je moguće da se složimo


Inače moram primijetiti da dugo nismo imale ovako konstruktivnu i mirnu raspravu gdje se puno toga bez usijanih rečenica govorilo (ja danas stalno govorim a ne pričam, vidi se da sam jučer gledala obožavane Glembajeve).
Baš je gušt čitati sve postove.
Evo kad čitam nincku i nas druge, to mi dođe ko kad se škorpi pojavi na temi, odmah je više uvažavanja i razumijevanja sveih strana u raspravi.

[Beppa Joseph]

Zanimljivo mi je ovo o predstavnicima Durexa.

1. to je lobiranje za jednu tvrtku (ima i drugih proizvođača), to mi je kao i Nestle u dječjoj prehrani.
2. govorimo o nečem što se događa, kako kažu, "već drugu godinu" pa ne znamo ni jesu li rezultati dobri
3. i također je riječ o vrlo malom broju škola u Italiji

Primjer Italije je zapravo nezgodan jer nema određenog programa, svaka škola radi sama, pa se ne može ni govoriti o rezultatima.

[Nincka]

Ja smatram da zasigurno postoji biološka komponenta u nekim slučajevima homoseksualizma ali da je uvelike određena ekspresija svega u nama (genotipskog) okolinom (fenotipom).

Ček, ček. Malo brkaš genotip i fenotip. Genotip je zapis gena kakav jest. Kakve gene imamo. A fenotip je ono što "na van" od tih gena vidimo. Najjednostavnije: genotip je da imaš jedan dominantan gen za smeđe oči i jedan recesivan za plave. Fenotip je da imaš smeđe oči. Iz fenotipa tek djelomično možemo zaključivati o genotipu. Ovo je najjednostavniji primjer iz genetike. Većinom nasljeđivanje nije baš tako jednostavno.
A to koliko je eventualno fenotip pod utjecajem okoline, e time se bavi epigenetika (znači o utjecaju okoline na ekspresiju gena).

U potpunosti mogu kimati i potvrditi svaku rečenicu koju nincka kaže, jer sam i sama bliža području biologije i vrlo mi je značajna ta predodređenost koju ima biologija.

Nisam ti ja bliže području biologije. Samo sam svjesna činjenice da smo i time određeni. Ali to je ono što smo dobili u tom svom špilu karata kod dijeljenja. Nemamo se kome žaliti i tražiti novo dijeljenje. Kako ćemo s tim kartama igrati i o čemu to sve ovisi, to je ono čime se bavim. Znači upravo sa psihološkim.

I da, zanimljiva mi je rasprava.... Nisam baš skužila MC kako to različito shvaćamo biološko, ali nemam sad vremena udubljivati se

[mirbi]

Pčelica Maja, na ovom se forumu zna žestoko raspravljati, ali to ne znači da se međusobno ne uvažavamo. Imala sam sreću upoznati veći dio forumskih 'protivnica' i svaka od njih je na svoj način obogatila moj život. Sa nekima se slažem više, sa nekima manje, al sam naučila tolerirati tuđe mišljenje.

Neke stvari neću shvatiti nikada, ali o njima neću ni govoriti, da ne bi povrijedila druge.

@Beppa, znamo kakav je Rebić, ali zbilja, zar se nije stigao pripremiti sa malo boljim riječnikom i argumentima, s obzirom da se ova rasprava u javnosti vodi već mjesecima?

[mama courage]

žena je žena rodila se ona u Hrvatskoj ili Saudijskoj Arabiji, ali ženu u SA takvom kakva je čini njena okolina i njen odgoj - ona je odgojena da joj je normalno da njenim životom upravlja muškarac, da ne smije voziti, da joj muškarci ne smiju vidjeti lice, da ne smije voziti, da općenito baš i nema nekakvih prava koja ja smatram da bi trebala imati - ali da ja to smatram jer sam JA tako odgojena i da tako odgajam i nju (kćer) i da to što će netko smatrati normalnim poprilično ovisi o društvu u kojem se rodio/rodila

ovo je inače kulturalni relativizam. nešto tipa, kad ivo tuče ženu, on je nasilnik, kad to čini muhamed onda je to njihova tradicija (koja se treba poštivati, nota bene). nasilje je nasilje. i nema opravdanja. radilo se to u SA ili u berlinu ili zagrebu.

[mama courage]

Zanimljivo mi je ovo o predstavnicima Durexa.

1. to je lobiranje za jednu tvrtku (ima i drugih proizvođača), to mi je kao i Nestle u dječjoj prehrani.

x

[Beppa Joseph]

Pčelice, kratko si na forumu, uvijek bude tako. Prvo žestoko pa pauza pa blaže. Kao i u običnom životu...

Ninčka, pčelice, mislim da u svojim strukama različito tumačite fenotip i genotip.
Pčelica gleda kroz biljke

mirbi, zašto bi se stigao spremiti? To je on, to govori o njemu. Meni je više muka od ljudi koji jako paze na riječi kad su među suprotnom skupinom, ali onda privatno koriste nešto drugo, npr. katotalibani za ljude poput mene.

[mama courage]

ovo nisu vruće teme, a i nekako sam uvijek u brizi da idemo u offtopic, zato je rasprava tako... blaga

[Nincka]

Pa ne znam baš može li se fenotip različito tumačiti. Ne bih rekla.
U kojoj drugoj struci ima fenotip drugačije značenje od onog u genetici? Znači, fenotip nije utjecaj okoline. Na njega okolina eventualno možda (u nekim segmentima) može utjecati.
Ne znam baš kako okolina može utjecati na fenotipski plave oči. Osim ako staviš leće u boji

Zadnja izmjena: Nincka; 09 sij 2013, 13:10; ukupno mijenjano 1 put/a.

[mirbi]

Ne znam, Beppa, kad je čovik školovan, bez obzira podržavao ti njegovo mišljenje ili ne, očekuješ od njega da vodi argumentiranu raspravu. Ovo sa pederima, lezbama, štulhoferima... to mi je na razini nekoga tko nije ni osnovnu završio.

OK, dozvoljavam da sam naivna.

[Beppa Joseph]

Koliko znam od muža agronoma, kod njih je tako, fenotip je ono uvjetovano okolinom kad je riječ o biljnim kulturama.

[Nincka]

Koliko znam od muža agronoma, kod njih je tako, fenotip je ono uvjetovano okolinom kad je riječ o biljnim kulturama.

Ne bih rekla. Fenotip kao pojam sigurno kod biljaka znači išto što i kod ljudi. To je pojam iz genetike. Malo se ponavljam, sorry.

Zadnja izmjena: Nincka; 09 sij 2013, 13:12; ukupno mijenjano 1 put/a.

[mama courage]

Ne znam, Beppa, kad je čovik školovan, bez obzira podržavao ti njegovo mišljenje ili ne, očekuješ od njega da vodi argumentiranu raspravu. Ovo sa pederima, lezbama, štulhoferima... to mi je na razini nekoga tko nije ni osnovnu završio.

x
to mi je na razini kafane. a javni prostor ipak zaslužuje malo biranije riječi.