za najmlađe dijete mi je prvo neuropedijatrica rekla da ne cijepim,a na prvoj kontroli i pedijatrica.
Ako je preporuka u pismenoj formi, odnosno i jedna i druga stoje iza te svoje preporuke, onda nemaš bojazni da će te netko ganjati

Sada je: 30 tra 2026, 04:25.
Moderatori/ce: latica, Crazy Daisy
za najmlađe dijete mi je prvo neuropedijatrica rekla da ne cijepim,a na prvoj kontroli i pedijatrica.

u principu se djeca s bilo kakvim ustanovljenim krvarenjem cijepe s odgodom, kad ojačaju i kada imaju relativno dobar eeg (ne nužno savršen).
a nismo mu u njegovom zivotu htjeli navuci jos i to u tezem obliku. To nam je preporucio i dr Kajic.
Emisija o cijepljenju - odgovori na dodatna pitanja
6. veljača 2014 u 19:36
Drage gledateljice i gledatelji,
epizoda Trećeg elementa o cijepljenju izazvala je veliki interes već i prije samog emitiranja. S obzirom da emisiju u pravilu snimamo tjedan dana prije prikazivanja, nismo bili u mogućnosti postaviti našim gostima sva pitanja koja su vas zanimala. Emisiju smo radili s ciljem da pronađemo goste koji će konkretno i stručno odgovoriti na najvažnija pitanja koja vas zanimaju. Ako su neka vaša pitanja ostala neodgovorena, što sigurno jesu, htjeli bismo vam omogućiti da ih nakon gledanja emisije postavite u komentarima ispod ovog teksta. Mi ćemo, nakon toga, pokušati od naših gostiju, ali i drugih stručnjaka, dobiti relevantne odgovore, kao i druge korisne i važne informacije.
Lijepi pozdrav,
Ekipa Trećeg elementa
PS
Razumijemo da neki ljudi uz pitanje žele izraziti svoj stav, uvjerenje ili mišljenje - što apsolutno podržavamo čak i (naročito) onda kad se s njime ne slažemo. No takav vid postavljanja pitanja nam u većoj ili manjoj mjeri ipak otežava dobivanje adekvatnog odgovora. Zato vas molimo da postavljate što konkretnija pitanja jer ćemo tako brže dobiti odgovor. Hvala
PITANJA I ODGOVORI
S obzirom da mi je djete alergično na sastav cijepiva, točnije cijepivo pentarix, koji mu je srušio imunitet, jer bebe nemaju jaki ni razvijen imunitet i izazvao alergije na mljeko, mlječne tvari i jaja, i dalje imam problem sa lječnicima jer me prisiljavaju na cijepljene alergičnog djeteta. Naravno imam dokumentaciju koja to i dokazuje. zašto ne pogledaju sa medicinske strane da to djete ne smije biti cijepljeno nego me očekuje prijava i ne biraju sredstva s kojima mi prijete.
Cjepivo Pentaxim ne ruši imunitet - ono potiče specifični imunitet protiv pet bolesti (difterija, tetanus, hripavac, poliomijelitis i bolest koju izaziva bakterija hemofilus influence tip b).
Cjepivo Pentaxim, a i slična cjepiva, ne sadrži proteine kravljega mlijeka kao ni ovalbumin pa prema tome ne može potaknuti preosjetljivost (alergiju) na mlijeko i jaja.
Alergija nije stanje smanjene imunosti, već dapače, pojačane i krivo usmjerene imunosti iz čega se logičnim zaključivanjem može doći do spoznaje da "cjepivo koje smanjuje imunost" ne potiče alergiju.
Roditelji sami zaključe da dijete ne bi trebalo cijepiti, a liječnici se ne slažu. Što preporučiti tim roditeljima? (Je li moguće da nekad i liječnik pogriješi? Što u tom slučaju napraviti?)
Roditelji imaju negativan stav prema cijepljenju - dužnost liječnika je informirati ih o svim povoljnim učincima cijepljenja te mogućim nuspojavama cjepiva. Nikakve prisile ne može i ne smije biti. Istovremeno, pozitivni zakoni se moraju poštovati - ukoliko je moja zakonska dužnost kao liječnika prijaviti osobu koja ne želi cijepiti svoje dijete, ja ću to učiniti - daljnje postupanje u nadležnosti je zdravstvenih vlasti/državnih institucija.
Zašto se djeca već u rodilištu cijepe protiv hepatitisa B, kada se zna je to najčešći put zaraze spolnim kontaktom
Hepatitisom B se osoba može zaraziti u bilo koje doba života jer se ne prenosi isključivo spolnim putem, a ne mora se uopće zaraziti. Osim spolnim puteem, hepatitis B se prenosi krvlju i takozvanim bliskim nespolnim kontaktom. U Hrvatskoj je oko 25.000 ljudi zaraženo hepatitisom B, a velik dio njih ne zna da su zaraženi i imaju povećan rizik od razvoja ciroze jetre i hepatocelularnog karcinoma i prtedstavljaju izvor infekcije za druge osobe.
Slažem se da nije nužno cijepiti svu djecu u rodilištu ako se pravilno provode mjere za sprečavanje hospitalnih infekcija, rano otkrivaju vironoše u populaciji i adekvatno štite njihovi bliski kontakti. Međutim, unatoč svim tim mjerama smo prije uvođenja cijepljenja imali svake godine novootkrivene slučajeve hepatitisa B kod djece.
Ako je cjepivo toliko dobro da pruža dugotrajnu zaštitu, zašto se docjepljuje sa 3 doze u 6. razredu?
U šestom se razredu ne docjepljuje tri puta, nego se cijepe djeca koja nisu ranije cijeplja. Kad u šesti razred dođe generacija djece koja je procijepljena u dojenačkoj dobi, ukinut će se cijepljenje u šestom razredu.
Gdje je granica između omjera koristi i štetnosti od cjepiva.. da li je to povećavanje mogućnosti oboljenja od neke teške i neizlječive bolesti za 3%, 30% ili 300%?
O tome gdje bi bila granica između omjera koristi i štetnosti cijepljenja do sada nije trebalo razmišljati jer su sva cjepiva koja su u rutinskoj upotrebi u Hrvatskoj, vrlo sigurna. Rizik od štetnosti cijepljenja je u tolikoj mjeri manji od koristi koja se postiže cijepljenjem da i svaki mogući izračun ide u prilog cijepljenju.
Molio bih da se gospoda izjasne o broju prijavljenih nuspojava. Naime prema statistikama drugih zemalja ispada da ista cjepiva imaju 2-40 puta manje nuspojava u Hrvatskoj nego u drugim zemljama. Kako je to moguće osim da se nuspojave ne prijavljuju?
Broj prijavljenih nuspojava se kreće od 150 do 700 prijava godišnje. To ne znači da ima samo toliko nuspojava i dobro znamo da je stvarna učestalost nuspojava znanto viša. Međutim, ni jedan sustav pasivnog prikupljanja nuspojava nema bitno bolju osjetljivost od našeg i nema ni jedne zemlje koja ima 40 puta više prijava nuspojava na broj primijenjenih doza cjepiva od Hrvatske. Neke zemlje mogu imati nešto višu stopu prijava, ali većina zemalja ima znanto nižu stopu prijava nego mi. Za stvarnu učestalost nuspojava koristimo preglede literature i vlastita istraživanja u populaciji te možemo konstatirati da je stvarna učestalost nuspojava kod nas jednaka kao i u drugim zemljma. Nitko ozbiljan, tko se razumije u taj posao neće reći da je broj prijavljenih nuspojava jednak broju stvarno nastalih nuspojava cijepljenja. Isto tako nitko tko se razumije u tu tematiku ne očekuje da svaka nuspojava bude prijavljena. Ono što je bitno je da sustav praćenja nuspojava omogućava identificiranje "signala" - sumnje da postoji povećani broj neke posebne nuspojave, grupiranje nuspojave na nekom mjestu, grupiranje nuspojava uz određenu seriju cjepiva, ili javljanje neke neobične nuspojave. Ti signali su poticaj za provedbu istraživanja radi razjašnjavanja pojave.
U emisiji je spomenuto da razvijene zemlje koje nemaju sustav obveznog cijepljenja imaju epidemije bolesti protiv kojih se cijepimo. Postoje li neki statistički podaci o broju djece oboljele od tih bolesti u npr. Švedskoj, Norveškoj, Njemačkoj i sl?
U izvješćima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti (ECDC) može se vidjeti incidencija bolesti protiv kojih se cijepi u europskim zemljama. Iz tih se izvješća vidi da u zemljama sa niskim cjepnim obuhvatima imaju znatno višu incidenciju ospica, rubele, mumpsa i hripavca nego mi.
Na primjer, u Hrvatskoj je u zadnje dvije godine prijavljeno samo dvoje-troje oboljelih od ospica (u svim sučajevima, radi se o uvezenim infekcijama iz inozemstva), a u Njemačkoj 1938 slučajeva. S obzirom da Njemačka ima 20 puta više stanovika od Hrvatske i 700 puta više oboljelih, vidi se da je incidencija ospica u Njemačkoj 35 puta viša nego u Hrvatskoj (Švedska ima deset puta višu, a Norveška tri puta višu incidenciju ospica nego Hrvatska u tom razdoblju).
Isto tako, u zadnje dvije godine je u Norveškoj bilo prijavljeno 4247 oboljelih od hripavca, a u Hrvatskoj 149. S obzirom da Norveška ima 15% više stanovnika a 29 puta više oboljelih od hripavca nego Hrvatska, vidi se da je kod njih incidencija hripavca 25 puta viša nego u Hrvatskoj. (za Njemačku nema podataka o hripavcu jer uopće nemaju sustav praćenja ove bolesti, a Švedska ima incidenciju sličnu našoj).
Svi su ti podaci javno dostupni na stranicama SZO i ECDC.
Koji su argumenti za kažnjavanje necijepljenja i zašto mislim da bi bilo opasno da ljudi mogu odabrati žele li ili ne žele cijepiti djecu?
Sloboda izbora nije opasna, već je poželjna. Opasno je neometano i pravno neregulirano širenje dezinformacija o cijepljenju od strane šarlatana, koji neopravdano plaše roditelje neistinama o cijepljenju.
Nije li protiv pravila struke da se u ovakve emisije ne pozove i stručnjake koji imaju suprotno mišljenje (poput npr. dr. Lidije Gajski ili dr. Lucije Tomljenović)?
Nije to protiv pravila struke. Jer pravilo je struke da o stručnoj temi trebaju raspravljati kompetentne osobe. Lidija Gajski i Lucija Tomljenović nisu kompetentne za raspravljanje o epidemiološkim aspektima cijepljenja niti o kliničkim aspektima cijepljenja.
Ako liječnici cijepljenjem garantiraju zaštitu od bolesti, zašto ne garantiraju sigurnost cijepiva, vec se ogradjuju nuspojavama?
Ne mogu liječnici garantirati zaštitu kod svake pojedine cijepljene osobe, jer niti jedno cjepivo ne postiže zaštitu kod 100% cijepljenih osoba. Isto tako, liječnici ne mogu nekome 100% garantirati da da neće imati nuspojavu cijepljenja jer ne postoji ni jedan lijek ni cjepivo koje na izaziva nuspojave. Međutim, svaki liječnik može garantirati da je korist od cijepljenja u smislu smanjenja rizika od bolesti i od mogućih komplikacija bolesti znatno viša od potencijalne štete zbog nuspojava cijepljenja.
[Dodatak na prethodno pitanje o sigurnosti cjepiva.] Tvrdnja da su ljudi različiti i da je testiranje vršeno na određenom broju ispitanika ne znači puno roditeljima čija djeca su imala i imat će reakcije na neke od sastojaka cijepiva. Ako su ljudi različiti, zašto se i cjepivo ne prilagodi prilagoditi tim različitim organizmima? Zašto proizvodjač cijepiva ne preuzme troškove liječenja te djece?
Nije moguće provesti kliničko ispitivanje na svakom pojedincu da se obuhvati sva genetska različitost ljudskog roda. Klinička se ispitivanja provode na reprezentativnom uzorku populacije koji je dovoljno velik da pruži informaciju o djelotvornosti cjepiva u stanovništvu sa svim bitnim različitostima među pojedincima i omogući uočavanje većine nuspojava. Inaće, koliko god organizmi pojedinaca različiti u nijansama, mehanizam imunološkog odgovora organizma na cijepljenje je svima zajednički. Ako netko ima bolest koja bitno mijenja imunološki odgovor organizma na cijepljenje, ta bolest može biti relativna ili apsolutna kontraindikacija za cijepljenje. Pitanje zašto proizvođač ne preuzme troškove liječenja treba uzputiti proizvođačima.
Mnogi govore o tome da cjepivo može izazvati autizam. Je li to točno?
Apsolutno netočno. Nije potrebno uložiti puno truda i vremena da se dođe do informacija o kvalitetno provedenim istraživanjima koja opovrgavaju hipotezu o uzročno-posljedičnoj povezanosti cijepljenja i autizma. Ovdje je link na jedan sustavni pregled literature u kojem se može pročitati zaključak o toj hipotetskoj povezanosti i vidjeti literatura na kojoj se taj zaključak temelji: http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=13164
Krumpirić je napisao/la:Kako je dijabetes vezan uz cijepljenje? Uz koje cjepivo? Ozbiljno pitam, iz znatiželje, jer nikad tako nešto nisam čula.

zara01 je napisao/la:Krumpirić je napisao/la:Kako je dijabetes vezan uz cijepljenje? Uz koje cjepivo? Ozbiljno pitam, iz znatiželje, jer nikad tako nešto nisam čula.
Zguglaj nuspojave cijepljenja,kao i sve druge bolestine spominje se i dijabetes.I sami dr.spominju da ima imaju u zadnjih par godina doslovno epidemiju djece s diajbetesom tip 1 bez genetske pozadine.
Kod nas su promjene nastale nakon mo pa ru cjepiva prije upisa u 1.razred,svi su me uvjeravali da nije,no na kraju se ipak ispostavilo da je.....

IINA je napisao/la:Badava nadice.![]()
Google je nabolji stručnjak.
Za sve za što nemamo odgovore okriviti ćemo cijepljenje.
A na pitanje odnosa necijepljeno dijtete-zajednica suvislog odgovora nećete dobiti.
Žao mi je što tema nije na VT, imala bi još štošta za napisati.
Ovako ću sjediti na prstima.

Krumpirić je napisao/la:IINA, ja sam skeptik u svim poljima, ne vjerujem u gotovo ništa što nije znanstveno dokazano.
Ali dozvoli da postoje i znanstveni stavovi o cijepljenju koji su različiti od onih koji su norma u RH.
Kao što kaže škorpi, nema države koja je primjer, jer sve imaju različiti odnos prema cjepivima.
Svakako gugl nije stručnjak, to je istina. Sveopće neznanje je pomiješalo odnos između znanja i informacije.
Novorođenčad: BCG vakcinacija + hepatitis Ba) Ako su rođena u rodilištima cijepit će se BCG cjepivom i protiv hepatitisa B odmah u rodilištu.b) Ukoliko nisu rođena u rodilištu cijepit će se BCG cjepivom do navršena dva mjeseca starosti, a protiv hepatitisa B u prvom mjesecu životac) Sva djeca koja nisu cijepljena u rodilištu odnosno do dva mjeseca starosti moraju se cijepiti BCG cjepivom do navršene prve godine života.
Novorođenčad HBsAg-pozitivnih majki (sve trudnice se obvezno testiraju):hepatitis B imunizacija uz primjenu imunoglobulina, u rodilištu odmah po rođenju (NN 164/04), prema postekspozicijskoj shemi.
S navršena dva mjeseca života: Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib + hepatitis B
Nakon 2 mjeseca (8 tjedana): Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib
Nakon 2 mjeseca (8 tjedana): Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib + hepatitis B
2. godina života:- po navršenih 12 mjeseci života OSPICE-ZAUŠNJACI-RUBEOLA (MO-PA-RU) - Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib (6-12 mjeseci nakon treće dpze DTaP-IPV-Hib)
6. godina života: DI-TE-PER acelularno
I. razred osnovne škole :OSPICE-ZAUŠNJACI-RUBEOLA (MO-PA-RU) (ili prilikom upisa)DI-TE pro adultis + POLIO (IPV)
VI. razred osnovne škole: HEPATITIS B: 2 puta s razmakom od mjesec dana i treći puta pet mjeseci nakon druge doze
VIII razred osnovne škole: DI-TE pro adultis + POLIO (IPV)
Završni razred srednjih škola: DI-TE pro adultis(19. godina života)
Nakon navršenih 60 godina života: ANA-TE
Slovenia has one of the world’s most aggressive and comprehensive vaccination programs. Its program is mandatory for nine designated diseases. Within the first three months of life, infants must be vaccinated for tuberculosis, tetanus, polio, pertussis, and Haemophilus influenza type B. Within 18 months, vaccines are required for measles, mumps and rubella, and finally, before a child starts school, the child must be vaccinated for hepatitis B.
While a medical exemption request can be submitted to a committee, such an application for reasons of religion or conscience wouldn’t be acceptable, and isn’t allowed, says Alenka Kraigher, head of the communicable diseases and environmental health center at Slovenia’s National Institute of Public Health.
Failure to comply results in a fine and compliance rates top 95%, Kraigher says, adding that for nonmandatory vaccines, such as the one for human papilloma virus, coverage is below 50%.
Crazy Daisy je napisao/la:cijepila sam djecu kalendarski poštivajući zakon i struku.
grozim se nepoštivanja struke, bilo koje. pročitati par trivijalnih članaka o nečemu ne može parirati nečijem cijeloživotnom školovanju.

) tvrde da je neistina ono što znanost smatra činjenicom, jednako vruća tema. Ali ne mogu reći da je priča o cjepivima egzaktna skroz i transparentna skroz.
Neka me razapnu ako zele, ne dam i ne zelim vakcine za svoje dijete. Odluku nisam donijela tek tako, razgovarala sam sa ljudima pametnijim od mene.

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.