Mame i bebe forum

Prošlo je dosta vremena od te teme, ima dosta novih forumašica, pa
se nadam da možemo ispočetka
Potaknuta rečenicom na jednoj drugoj temi krenula sam po
ne znam koji puta o ovome razmišljati.
Znači što nas u konačnici oblikuje u največoj mjeri od ovo troje?
Krenem od sebe i ne mogu razlučiti do kraja koliko je odgoj utjecao.
U sebi mogu pronaći tek poneke crte od mame i malo više njih od tate.
Neke stvari na kojima su inzistirali, banalan primjer - točnost- postale su
zbilja sastavni dio mene, no isto tako neke druge nisu
Kad gledam svoju djecu, zbilja su nebo i zemlja
Kod starije uopće sebe ne pronalazim, njenog tatu mogu samo ponekad nazrjeti
Manja je preslikani moj tata. Ljudi ih sasvim drugačije doživljavaju, stariju kao anđela,
a manju kao šeficu sa čudnom karizmom (koju jedino ja ne vidim)
Rješavaju probleme svaka na svoj način, niti jedna na moj ili MM.
Učimo djecu primjerom? U kojim situacijama i za koje konkretno stvari to vrijedi?
Zvuči tako jedostavno, vjerujem da je ponekad i istinito, ali ne mogu razlučiti kada
pali, a kada ne. Jer svakako kod nekih stvari ne funkcionira.

Kaj vi mislite?
Ja tipujem na 70:30.
I nemojte se usredotočiti na odgoj i njegove metode/uspjeh/ neuspjeh.
Mene zanima možete li iz sebe i svoje djece zaključitit koliko se može utjecati
na konačni "izgled" osobe.

razmišljam slično kao ti. zapravo, još radikalnije.

odgojem možeš djetetu pokazati kako se pristojno ponašati, da ne čini drugima ono što ne bi želio da drugi njiemu čine, no karakter je genetski uvjetovan (ne samo temperament) i ništa dalje od osnova lijepog ponašanja nije pod našim utjecajem.

što je to konačni izgled osobe?
ja još nisam skroz odrasla, a moj tata se jako promijenio otkako je otišao u mirovinu (postao je dosadan )

U biti da. Nema konačnog.U pravu si

moje je mišljenje da je ono što imaš u sebi presudno i ispolji se uvijek i na svakom mjestu pa makar ono bilo upakirano u različite omote.
koliko god moja mama mene odgajala na svoj način, ja se većinom prepoznajem u tati.

sve više tipujem na genetiku i odgoj koji ju može samo naglasit u određenom smjeru. Primjera imam i previše.

A mozda je kod nekih genetika takva da odgoj ima vise utjecaja a kod nekih manje.
Pa je u konacnici genetika ta koja "odlucuje" kolili ce biti omjer genetika:odgoj makar i u korist odgoja

ako zamislim genetski materijal kao grudu gline iz koje se jednog dana nastati odredjeni oblik, rekla bih da ce moja umjesnost baratanja tom glinom uvelike ovisiti o tome je li gruda vec sama po sebi dovoljno podatna za to sto ja svojim rukama hocu s njom napraviti.
jedna je sama po sebi crvsca, mogu ja dodavati vode i gnjeciti koliko hocu, malo cu je uspjeti promijeniti.
druga je savitljiva, lako se oblikuje, ne moram biti ni posebno vjesta ni uporna, ona vec radi pod mojim rukama.
time objasnjavam razlike koje vidim i medju svojom djecom ili osobama koje poznajem.

upravo sam sasvim slucajno naletila na jedan clanak koji je u sirem smislu povezan sa ovom temom:
http://www.jutarnji.hr/danska-umjetnica-nina-maria-klevian-svoju-bebu-maskirala-kao-diktatore/637421/

Evo jos jednog...
http://www.youtube.com/watch?v=t3WioZcjbys

TanjaMT je napisao/la:ako zamislim genetski materijal kao grudu gline iz koje se jednog dana nastati odredjeni oblik, rekla bih da ce moja umjesnost baratanja tom glinom uvelike ovisiti o tome je li gruda vec sama po sebi dovoljno podatna za to sto ja svojim rukama hocu s njom napraviti.
jedna je sama po sebi crvsca, mogu ja dodavati vode i gnjeciti koliko hocu, malo cu je uspjeti promijeniti.
druga je savitljiva, lako se oblikuje, ne moram biti ni posebno vjesta ni uporna, ona vec radi pod mojim rukama.
time objasnjavam razlike koje vidim i medju svojom djecom ili osobama koje poznajem.

Super si to napisala, tako nekako i ja na to gledam.
S druge strane, ovisi i o rukama; mislim da su necije bolje za oblikovanje x, necije za y.

ionako se naši kolege bave nature vs. nurture pitanjem već godinama, da ne kažem stoljećima.
koliko znam, nisu došli do jednoznačnih odgovora

istraživanja na blizancima su tu jedina koja se nekako mogu približit odgovoru, na jednojajčanim blizancima, naravno jer je njihov genetski materijal sličniji (jel skroz isti? ne znam ) nego kod dvojajčanih/braće-sestara.
ima Bratkovo istraživanje negdje na netu, ak nekog zanima

edit: istraživanje je "Genetski i okolinski doprinos individualnim razlikama u ličnosti : longitudinalno istraživanje blizanaca"

moja omiljena tema za razmisljanje i rasprave kojom se bavim jos od trenutka kada sam odlucila studirati psihologiju.
i moram biti iskrena, nakon godina studiranja, i 9. godina pedagoskog rada, plus van instuticionalnog pedagoskog iskustva, zastupala sam misljenje 50:50, sada poslije sedam godina provedenih sa djecakom omjer se definitivno promijenio na 70:30.

iako ima uvijek jako puno primjera iz svakodnevnog zivota koji idu u prilog jednom, ili drugom. smatram da je za odgoj sa rezultatima potrebna vojnicka disciplina, ali zaista samo takva da bi se genetika "uravnotezila" u smjeru kojem zelimo (iako je to cesto "nemoguca misija")
za ove studije uvijek su najinteresantniji pokazatelji jednojajcani blizanci koji su rasli u radikalno razlicitim uslovima. koliko su odgoj i uvjeti zivota ujtecali na njihov razvoj, i koliko je te uvijete pobijedila genetika, obicno se najbolje ocitavaju na tim primjerima.

kod mene nema prostora vojnickoj disciplini (neki ce je nazvati, dosljendosti, ali ipak ta rijec nije prikladna za ovo o cemu pisem i na sto mislim), dosta sam fleksibilna ili otvorena za saradnju u pravcima razlicitim onome sto knjige kazu, jer smatram da se jedan program rada definitivno ne moze pimijeniti na sve, bez obzira koliko kvalitetan bio i koliko odlicno primjenjiv za vecinu.
...sada zurim, mozda kasnije ponovo svratim da vidim sta se prica na ovom topicu.

Znači što nas u konačnici oblikuje u največoj mjeri od ovo troje?

meni je dvoje - genetika i odgoj. Karakter smatram u genetiku.

Da si me pitala ovo pitanje prije 10 godina rekla bih odgoj 100%. Kako sam ja tek branila taj svoj stav i dapace sukobljavala se sa svakim oko toga da je samo stvar umješnosti umjetnika koliko je spretan oblikovati glinu te da ga njegovo neiskustvo ne opravdava.
Danas nakon dvoje djece totalno, dijametralno suprotnih karaktera, a ja im majka ista, odgovorno tvrdim da je odgoj važan ali da te definira genetika odnosno karakter. Jer ne mogu se ja isto ponašati i isto odgajati moju stariju ćer koja je inrovertirana i egoistična i moju mladju koja je ekstremno ekstrovertirana i hipersenzibilka.
A nije sad baš da sam nešto smućkala kad sam jaje pravila.

Gledajuci ljude oko sebe i razgovarajuci o ovome, cesto vidim kako oni koji nemaju djece imaju teoriju 50:50, dok roditelji pomicu omjer u korist genetike.
Ukljucujuci i mene... Ali na prethodno opisan nacin utjecaja genetike..

Ako sam dobro shvatila tp i Tanja u biti
pišu istu stvar, samo je Tanja to jako slikovito sročila.
Je Adorabla, dvije su stvari krivo sam otipkala, zato sam i stavila slash u naslovu
između gena i karaktera.
Thal, je l znaš koji je, ukratko, zaključak ovih istraživanja na blizičima?

uh, već sam drvila po tome na ovom forumu. podosta

i stavljala bratkovo istraživanje...

što još reći? mislim da je to na kraju potpuno nebitno - kolko posto ovoga, a kolko onoga. jer je to tako fino protkana i isprepletena mreža utjecaja jednog na drugo. priroda ti udjeli određene karte, ali one se mogu odigrati na milijardu načina. zato je odgoj važan, jednako kao što je važno da u svom odgoju uzmemo u obzir specifičnosti svog djeteta.

ako se dobro sjećam, nova istraživanja sve više i više potvrđuju prevladavanje genetike.

ova knjiga je zgodna i razumljiva za nas laike.
http://www.algoritam.hr/?m=1&p=proizvod&kat=450&id=118126

IINA je napisao/la:Thal, je l znaš koji je, ukratko, zaključak ovih istraživanja na blizičima?

Genetski i okolinski doprinos razvoju ličnosti
prof. dr. Denis Bratko

Sažetak
Istraživanja razvoja ličnosti na fenotipskoj razini najčešće se provode pomoću longitudinalnog ili transverzalnog nacrta. Iako se ranije smatralo da se ličnost stabilizira do tridesete godine, novija istraživanja upućuju na zaključak da se promjene dešavaju kroz cijeli životni vijek pojedinca. Dok longitudinalna istraživanja pokazuju da se ličnost u funkciji razvoja sve više stabilizira, transverzalna istraživanja (koja ispituju generacijske razlike) pokazuju interpretabilne promjene koje su slične u vrlo različitim kulturama. To bi moglo upućivati na biološku osnovu promjena ličnosti. S druge strane, istraživanja u području genetike ponašanja upućuju na nedvosmislen zaključak da individualnim razlikama u ličnosti doprinose genetski, ali i okolinski faktori. Takva istraživanja često koriste metodu blizanaca ili metodu obiteljskog istraživanja. Genetička istraživanja upućuju na zaključak da naslijeđe objašnjava oko 40-50% individualnih razlika u ličnosti.

Ako sam dobro shvatila tp i Tanja u biti
pišu istu stvar, samo je Tanja to jako slikovito sročila.

Thal, je l znaš koji je, ukratko, zaključak ovih istraživanja na blizičima?

ono sto svi mi znamo, sa genetikom se tesko izboriti.

s tim da su u slucajevima koje sam ja spominjala (jednojajcani blizanci, jedna djevojcica je rasla na selu u jako teskim uslovima, a druga u bogatoj gradskoj porodici), bili dominanti uvijeti u kojima su djeca odgajana.
u njihovom slucaju bio je visok procenat u korist odgoja tj. uvijeta u kojma su rasli.
samo sto je taj izrazito manji postotak (genetika) u nekim (ali cesto krucijalnim) situacijama znao da bude dominantniji faktor.

ma pitanje je što je genetika, a što naučeni obrasci
ionako jedan par blizanaca sigurno nije reprezentativni uzorak.

moj huvacka je nježan, obziran, pažljiv i pretjerano zabrinut nekada.
to smo MM i ja.
što je tu genetski, a što naučeno, ja ne znam.
da smo crvi planariji bilo bi lakše objasnit neke stvari

oftopic: čuj MON, TP i mene, odmah se obrušile na temu

moj djecak je napisao/la: u nekim (ali cesto krucijalnim) situacijama znao da bude dominantniji faktor.

E, baš ovo me zanimalo.
Opet, u tom istraživanju se radi o sasvim različitim sredinama i
uvjetima života. To mi sad izgleda kao neki novi faktor, jer nije
u stvari vezano uz odgoj.
To još dodatno komplicira cijelu sliku.

ionako jedan par blizanaca sigurno nije reprezentativni uzorak.

u ovim istrazivanjima radi se sa puno vise "uzoraka" znaci ne samo jedan par blizanaca.
jedan sam spomenula, tek da "nacrtam shemu" ili ono do cega su studije u ovakvim i slicnim istrazivanjima dosle.

thalia je napisao/la:oftopic: čuj MON, TP i mene, odmah se obrušile na temu

Na to sam i računala
A ti možda razlučiš kad stigne prinova, što je što, jer čitajući duple mame često su djeca
sasvim različita.

a dosta često se citira primjer odvojeno usvojenih jednojajčanih blizanaca koji su bili jako uredni. pitali jednog kako to i on odgovori da je zato što mu je mama bila skoro opsesivno uredna, pitaju drugog i on kaže da je njegovo ponašanje posljedica toga što je odrastao uz krajnje neurednu majku.

To još dodatno komplicira cijelu sliku.

IINA tu se obicno radi o nekim genetickim poremecajima.

eli, to o cemu pricas su definitvno u sferi stecenih navika.

zar nije skolonost prema redu dio temperamenta?

eli je napisao/la:zar nije skolonost prema redu dio temperamenta?

ja bih rekla da je
al na vlastitom primjeru.
moja mama uredna, MMova mama (pretjerano) uredna.

a nas dvoje

Postoje razliciti tipovi istrazivanja (metodoloski) svaki sa svojim prednostima i manama u samom nacrtu.
Ovo sto prica MD ide u prilog jednoj teoriji (Scarr mislim da je autorica) koja je i puno kritizirana koja kaze da (parafraziram) u slucaju kada ne postoji znacajno odstupanje od prosjecne okoline (ona navodi zanamarivanje, zlostavljanje kao iznimne situacije) odgoj zanemariv.
No to je prilicno "pesimisticna" i "fatalisticna" teorija. Ne bih se bas s tim slozila...

A istrazivanja na jednojajcanim blizancima koji nisu djelili zajednicku okolinu u odrastanju su cesto veoma slikovita i rekla bih pomalo senzacionalisticka pa kazu da kad su ih usporedivali da su imali preferencije prema istoj hrani, da su slicnim imenima nazvali djecu da se slicno oblace, imaju neke slicne zivotne poteze i tako...

Al opet svako to istrazivanje ima i svoje kriticare... znanost