Mame i bebe forum

Predloženo mi je u Maloj kući s obzirom na oštećenja mog malog da ga ujesen upišemo u Mali dom.
Kada sam upitala što nude, kako će to izgledati odgovor je bio da će imati ručak. Pitam koliko sati dnevno bi bio u Malom domu -ona s kojojm razgovaram nije sigurna, kaže možda 4 a možda 6 sati. Pitam dalje a kakav bi bio program ona mi odgovara program C. I to je sve što sam uspjela doznati. I nisam baš zadovoljna.
Kako se na forumu već spomenuo Mali dom, molim one koje imaju informaciju više da je podijele sa mnom i drugima.

nemam pojma s kim si pricala..inace su tamo svi ljubazni..ali vidim da nisi imala 'razgovor ugodni'..nista nisi saznala..ne kuzim zakaj nisu bili opsirniji u odgovorima..
adrian vec ide u malu kucu..jednom tjedno po 4 sata..a sad ne znam kak bu dalje..ja sam cula da ce djeca moci tamo biti i po 8 sati svaki dan..to je rekla ravnateljica male kuce..dakle,umjesto vrtica..
budem se i ja malo vise raspitala o tome slijedeci utorak..nista mi nisu rekli koliko bi adrian bio tamo od jeseni..

DAkle ono što ja znam je slijedeće. Od jeseni kreće Mali dom u tri varijante:
1. 4 satni program (poludnevni) 09,00-13,00
2. 8 satni program (cjelodnevni)
3. ambulanta i dalje po istom sistemu

Iako još za niti jedan program nemaju pripremljene ugovore pa se 100% nemože ništa uzet koncept je slijedeći:(govorim o 4 satnom programu jer će Lea u taj program biti uključena
Dežurstvo tj. primanje djece je od 08-09 u 09 imaju grupi rad, nakon toga svako djete odlazi svom terapeutu na individualni rad (fizio,logo,defektolog,psiholog,radna i kao novina senzorika - bit će novi kabinet)sve se to odvija do 12,00 sati kad je predviđen ručak do cca 12,30 te u slijedećih pola sata bi trebalo djete imati pola sata za odmor i u 13,00 ih preuzimamo.

To je ono što ja znam, nažalost za cjelodnevni boravak se nisam raspitivala, no vjerujem da će netko imat informacija u tome.
Istina je još dosta toga u zraku i da se detalji još neznaju no na zadnjoj todlerskoj grupi smo pričali dosta o tome.

MaMi šteta što nisi bila al bit će još toga pa priupitaj defektologicu s kojom radite da vam kaže kad bude slobodna tema pa navrati možeš dobit informacije kaj te got zanima.

Nadam se da sam bar malo pomogla

Upravo je defektologica ta s kojom sam imala gore navedeni ragovor. Njoj je sve bilo jako smiješno, a na moja pitanja nije znala odgovore.
Da sam znala da će na todleru biti tema Mali dom sigurno bih došla iako nam je srijeda dan kada imamo tri rehabilitacije (u 1o sati, u 12,3o sati i u 18,30 sati) na različitim mjestima. No, dotična nam nije ništa rekla tako da teško da sam mogla biti negdje na nekom predavanju za čiju temu nisam niti znala. Previše je događanja po Zagrebu, a ja imam premalo vremena i mogućnosti da budem na svakom od njih.

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi poludnevni je 4-8 sati, a dnevni preko 8 sati dnevno. Povremeni je do 12 sati tjedno. Ovo samo kao info.

Naime, ako netko radi 4 sata i nije s poslom nasuprot mjestu gdje dijete boravi, minimalno je potrebno 5-6 sati boravka u ustanovi. I to je ono sto bi pokravao poludnevni prema Zakonu o ss.
Mislim, jako su mi zgodni ovi proghrami koji su malkice duzi od 4 sata, tako da upadaju u poludnevni,mama jedva stize, a umanjuju osobnu invalidninu.

O samom programu Malog doma ne znam nista sto nisam procitala ovdje na forumu.

Lidija, dobro si me podsjetila. Dakle, o programu Malog doma u Maloj kući nisu mi znali reći ništa suvislo osim to da će djeca imati ručak. Lea.marijela mi je to pojasnila napisavši da zapravo još nemaju ugovore pa jasno da niti ne mogu odgovoriti na ono što mene zanima o rehabilitaciji, a vjerujem i druge mame.
U Maloj kući su me upozorili da ako mali krene u njihov vrtić onda ostaje bez polovice invalidnine. Zato me i zanima da li ono što nude vrijedi tih izgubljenih 600 kuna. Mislim onako kako je jedna mama rekla - meni nije bitno da mi je dijete smješteno gdje bilo kako bi ja išla na kavu ili frizeru, meni je bitno da dijete bude tamo gdje dobiva kvalitetnu skrb.

Boravak od 8 trebao bi imati i dorucak

sve sto je lea.marijela opisala ima adrina..ja ga dovedem u 8 i dodem po njega u 13..u tom vremenu ima individualne terapije..i ja mu donosim rucak!svi roditelji tako rade..ne znam da li ce i dalje biti tako ili sto..meni je njihov rad s adrianom super..mislim da su kvalitetni i na pocetku su bili jedini strucni koji su nam znali pomoci..
e sad i sama razmisljam da li da ga dam u mali dom svaki dan ili u vrtic..ako bi radila onda bi mi bilo bolje da je u malom domu jer u vrticu bi mogao biti svega 3-4 sata i to ne svaki dan..

Ja se zaista nadam da ce Mali dom nastaviti sve ono dobro sto je Mala kuca odlicno radila, uz naravno povecanje standarda i opsega usluge.

Negdje sam citala da se radi o 80 djece na smjestaju - poludnevni i dnevni. Jesam li ja to dobro procitala? Plus ambulantni. Ili su i ambulantni u ovoj brojci.

Da li se zna o kom broju zaposlenih se radi? Naime 80 djece bilo bi cca 10 - 15 grupa. Pa individualni rad.
Ja nekako podrazumijevam da su djeca koja su na poludnevnom ili dnevnom tamo svaki dan.
Zgrada nije mala, ali nije ni velebna.

Nesto mi ne stima u racunici. Zna li netko nesto vise?

Koliko je danas klinaca dnevno u Maloj kuci?

http://www.javno.com/hr-zagreb/osniva-se-dnevni-centar-za-rehabilitaciju-mali-dom_121281

U Zagrebu se osniva prva ustanova za djecu s teškoćama u razvoju, Dnevni centar za rehabilitaciju djece s višestrukim oštećenjima - 'Mali Dom' koji će osigurati dnevne usluge za stotinjak djece s teškoćama u razvoju, najavila je to pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, Marinka Bakula Anđelić na okruglom stolu pod nazivom Zagreb - siguran dom svoj djeci grada.

E sad ja racunam.

Jedan terapeut moze odraditi maksimalno 5 sati u direktnom radu s djecom. (po meni)
Znaci za stotinjak djece 20 terapeuta za samo po jedan sat terapije dnevno.

Ako bi korisnici imali svaki po dva sata indivualke na dan (njih stotinu) broj se penje na 40 terapeuta za dva sata dnevno za svako dijete. Ok, nema svako dijete puni sat necega, mozda je nekome i 20 min. No ....

Dajte me ispravite u racunici. Sto vise racunam to mi je manje jasno

Postoji i drugi nacin na koji se mogu ''zbrinuti'' klinci, ali taj mi nije simpatican.

I jos me nesto zanima ako znate - na osnovu cijeg rjesenja ce se dijete upucivati u Mali dom ? Sada su u Maloj kuci na osnovi rjesenja CZSS-a. Je li tako ?

Zasto sva ova pitanja?
Prvo jer ne znam nista, odnosno nemogu ni naci nikakve podatke o Malom domu.
Jer znam kako to izgleda u domu socijalne skrbi koji je pod kapom drzave. Nadam se i moram vjerovati da ce Mala kuca imati veci standard.
No, minimum koji se vjerojatno mora zadovoljiti je prema pravilniku iz socijalne skrbi, u koji ne sumnam da ce se sprovesti.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/271414.html

3. Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu

Članak 19.
U domu za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu smještavaju se djeca i mladež kod kojih je tjelesno ili mentalno oštećenje utvrdilo tijelo vještačenja socijalne skrbi ili drugo nadležno tijelo vještačenja prema posebnim propisima.

Članak 20.
Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu iz članka 19. ovoga Pravilnika osniva se kao:
1. Centar za školovanje i rehabilitaciju
2. Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju
3. Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju.

Članak 21.
Centar za školovanje i rehabilitaciju pruža tjelesno ili mentalno oštećenoj djeci i mladeži usluge smještaja, boravka, odgoja, obrazovanja i osposobljavanja u posebnim uvjetima, prehrane, njege i brige o zdravlju, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije, te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena.
Članak 22.
Centar za školovanje i rehabilitaciju može pružati i usluge radne terapije.

Članak 23.
U centru za školovanje i rehabilitaciju može se organizirati posebna ustrojbena jedinica za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež s poremećajima u ponašanju.

Članak 24.
Centar za školovanje i rehabilitaciju može, u okviru svoje djelatnosti pružati usluge savjetodavnog rada.

Članak 25.
Centar za školovanje i rehabilitaciju može pružati pojedine usluge za koje je registriran i u stanu, odnosno obitelji korisnika.

Članak 26.
Centar za školovanje i rehabilitaciju može organizirati i provoditi svoju djelatnost i u stanu namijenjenom manjoj skupini djece i mladeži.

Članak 27.
Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju pruža tjelesno ili mentalno oštećenoj djeci i mladeži usluge smještaja, boravka, prehrane, njege i brige o zdravlju, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije, usluge radne terapije te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena.

Članak 28.
Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može u okviru svoje djelatnosti pružati usluge i tjelesno ili mentalno oštećenoj djeci i mladeži s poremećajima u ponašanju.

Članak 29.
Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može u okviru svoje djelatnosti pružati usluge savjetodavnog rada.

Članak 30.
Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može pružati pojedine usluge za koje je registriran i u stanu, odnosno obitelji korisnika.

Članak 31.
Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može organizirati i provoditi svoju djelatnost i u stanu namijenjenom manjoj skupini djece i mladeži.

Članak 32.
Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju pruža tjelesno ili mentalno oštećenoj djeci i mladeži usluge boravka, prehrane, njege i brige o zdravlju, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije, usluge radne terapije, te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena.

Članak 33.
Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može u okviru svoje djelatnosti pružati usluge savjetodavnog rada.

Članak 34.
Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može pružati pojedine usluge za koje je registriran i u stanu, odnosno obitelji korisnika.

Članak 35.
Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju može organizirati i provoditi svoju djelatnost i u stanu namijenjenom manjoj skupini djece i mladeži.

Članak 36.

(1) Domovi za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu iz članka 20. točka 1. i 2. ovoga Pravilnika mogu svoje usluge pružati u okviru stalnog, tjednog i privremenog smještaja, te cjelodnevnog i poludnevnog boravka.
(2) Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu iz članka 20. točka 3. ovoga Pravilnika može svoje usluge pružati u okviru cjelodnevnog i poludnevnog boravka.
(3) Poludnevni boravak u pravilu je boravak u trajanju od 4 do 8 sati dnevno, a boravak duži od 8 sati je cjelodnevni boravak.

Članak 37.
(1) Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu iz članka 20. ovoga Pravilnika provodi odgoj i psihosocijalnu rehabilitaciju prema programima koje donosi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.
(2) Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu iz članka 20. ovoga Pravilnika može obavljati i djelatnost propisanu za dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe.

c)
Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu
i mladež i odrasle osobe

Članak 115.
(1) Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež i dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe mora imati osnovni stručni tim u sastavu: socijalni radnik (VŠS/VSS), defektolog (VSS) i medicinska sestra (SSS).
(2) Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež i dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe može u stručni tim uključiti i drugog stručnog djelatnika ovisno o vrsti oštećenja i broju korisnika.

Članak 116.
Dom za tjelesno i mentalno oštećenu djecu i mladež koji pruža usluge stalnog, tjednog ili privremenog smještaja treba imati:
- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) na skupinu do 100 korisnika,
- jednog odgojitelja (VŠS/VSS) na skupinu od 12-15 pokretnih korisnika,
- jednog odgojitelja za rad noću (SSS/VŠS/VSS) na skupinu do 50 korisnika, a ako je pružanje usluga smještaja organizirano u nekoliko odvojenih objekata, u svakom objektu mora biti najmanje jedan odgojitelj za rad noću,
- jednog njegovatelja (NKV) na skupinu od 6 nepokretnih korisnika,
- jednog glazbenog terapeuta (VSS) na skupinu do 100 korisnika,
- jednog likovnog terapeuta (VSS) na skupinu do 100 korisnika,
- jednog psihologa (VSS) ukoliko je smještajni kapacitet doma veći od 50 korisnika,
- jednog kineziterapeuta (SSS) na skupinu do 40 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,
- jednog fizioterapeuta (SSS) na skupinu do 40 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,
- jednu medicinsku sestru (SSS) na skupinu do 40 korisnika,
- jednog defektologa (VSS) odgovarajućeg usmjerenja ovisno o vrsti oštećenja korisnika kojima ustanova pruža usluge (peripatolog, surdopedagog, logoped i sl.) na skupinu do 50 korisnika.

Članak 117.
Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež koji pruža usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka treba imati:
- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) na skupinu do 100 korisnika,
- jednog odgajatelja (VŠS/VSS) na skupinu od 12-15 korisnika,
- jednog psihologa (VSS) ukoliko je kapacitet doma veći od 50 korisnika,
- jednog kineziterapeuta (SSS) na skupinu do 50 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,
- jednog fizioterapeuta (SSS) na skupinu do 50 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,
- jednu medicinsku sestru (SSS) na skupinu do 50 korisnika,
- jednog defektologa (VSS) odgovarajućeg usmjerenja ovisno o vrsti korisnika kojima ustanova pruža usluge (peripatolog, surdopedagog, logoped i sl.) na skupinu do 50 korisnika.

Članak 118.
Dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe koji pruža usluge stalnog, tjednog ili privremenog smještaja treba imati:
- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) na skupinu do 100 korisnika,
- jednog radnog terapeuta ili radnog instruktora (SSS/VŠS/VSS) na skupinu od 12-15 pokretnih korisnika,
- jednog odgojitelja za rad noću (SSS/VŠS/VSS) na skupinu do 50 korisnika, a ako je pružanje usluga smještaja organizirano u nekoliko odvojenih objekata, u svakom objektu mora biti najmanje jedan odgojitelj za rad noću,
- jednog njegovatelja (NKV) na skupinu od 6 nepokretnih korisnika,
- jednog glazbenog ili likovnog terapeuta (VSS) na skupinu do 100 korisnika,
- jednog psihologa (VSS) ukoliko je smještajni kapacitet doma veći od 50 korisnika,
- jednog kineziterapeuta (SSS) na skupinu do 40 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,
- jednog fizioterapeuta (SSS) na skupinu do 40 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,
- jednu medicinsku sestru (SSS) na skupinu do 40 korisnika,
- jednog defektologa (VSS) odgovarajućeg usmjerenja ovisno o vrsti oštećenja korisnika kojima ustanova pruža usluge (peripatolog, surdopedagog i sl.) na skupinu do 50 korisnika.

Članak 119.

Dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe koji pruža usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka treba imati:
- jednog socijalnog radnika (VŠS/VSS) na skupinu do 100 korisnika,
- jednog radnog terapeuta ili radnog instruktora (SSS/VŠS/VSS) na skupinu od 12 - 15 korisnika,
- jednog psihologa (VSS) ukoliko je kapacitet doma veći od 50 korisnika,
- jednog kineziterapeuta (SSS) na skupinu do 50 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,
- jednog fizioterapeuta (SSS) na skupinu do 50 korisnika ovisno o tome da li dom pruža ove usluge,
- jednu medicinsku sestru (SSS) na skupinu do 50 korisnika,
- jednog defektologa (VSS) odgovarajućeg usmjerenja ovisno o vrsti oštećenja korisnika kojima ustanova pruža usluge (peripatolog, surdopedagog i sl.) na skupinu do 50 korisnika.

Članak 120.
Ako dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež ili dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe pruža usluge patronaže, treba imati jednog stručnog djelatnika (ovisno o vrsti oštećenja korisnika kojima pružaju usluge) na 5 korisnika.

Članak 121.
Ako dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu ili mladež ili dom za tjelesno ili mentalno oštećene odrasle osobe organizira i provodi svoju djelatnost u stanu namijenjenom manjoj skupini korisnika, treba imati tri odgojitelja (VŠS/VSS) na skupinu do 6 korisnika.

Članak 122.
(1) Dom za samostalno stanovanje, na skupinu od 20 korisnika, treba imati dva njegovatelja (NKV) i jednog defektologa (VSS).
(2) Broj djelatnika povećava se razmjerno povećanju broja korisnika.

Članak 123.
Ako dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež obavlja djelatnost školstva, za obavljanje tih poslova primjenjuju se normativi utvrđeni propisima ministarstva nadležnog za poslove školstva.

Naravno da je svaki kapacitet koji se otvori korak naprijed. Vjerujem i da ce standard biti veci no u navedenom pravilniku. No, voljela bih da to negdje vidim napisano

Lidij, uz pitanja koja mene muče otvaraš i nova.
Da, do sada su djeca u Maloj kući bila temeljem rješenja CZSR. A ako moj mali krene u Mali dom tada gubimo pravo na odlazak na logopedske vježbe u trajanju 45 min 1x tjedno u S.Raškaj. Jasno, i druga djeca gube sve rehabilitacije koje nisu u sustavu zdrastva već se ostvaruju putem CSZR ili kako bi se već ta rečenica točno pravnički formulirala.
Ja pripremam listu pitanja za Malu kuću a vezano uz Mali dom. Mislila sam im predložiti da imaju neko predavanje gdje bi predstavili rad Malog doma, ali lea.marijela je napisala da je takvo predavanje već bilo.
Nekako mi se za sada čini da još puno toga ne znaju, a vrijeme ide i bliži se ljeto kada puno aktivnosti staje.

Lidija je napisao/la:I jos me nesto zanima ako znate - na osnovu cijeg rjesenja ce se dijete upucivati u Mali dom ? Sada su u Maloj kuci na osnovi rjesenja CZSS-a. Je li tako ?

Sad su i ostat će na osnovu rješenja CZSS kako je meni rečeno.

MaMi je napisao/la:Da sam znala da će na todleru biti tema Mali dom sigurno bih došla

Krivo si me shvatila nije tema bila Mali dom već slobodna tema i kao što sam ti sugerirala moraš samo na vrijeme imat tu informaciju(to ti treba reći defektologica), tad se priča o tematici koju potaknu roditelji i tako smo pričali o malom domu. Bila je socijalna radnica i moglo se pitat tko je što želio.

Znam da ću opet dobit po nosu al dajte malo pozitive stegne me u želucu kad počnete izbacivat ovu silu negativnih primjedbi. Istina da bi trebalo sve biti bolje, konkretnije....al ostavite malo prostora da će možda ipak sve izaći na dobro po našem balkanskom sistemu nikad se ništa ne odradi kako valja al ipak možda će se šačica nas baš tim Malim domom izvuči iz gabule koju nam nameće sustav iako možda sve neće biti kak bi trebalo no ja sam presretna ak bu moja Lea imala mogućnost biti sa već poznatim terapeutima, svaki dan, na terapijama koje su joj potrebne a da ja to nemoram masno platiti. Ni goljak nema obućene stručnjake i terapeute a ipak nas većina tamo ide i isto vrijedi za ine ustanove.

Ma daj, lea.marijela, pa nema ovdje ništa negativno. Samo je svatko oprezan nakon svega što je prolazi s ovim sustavom i stavom kako ćemo - lako ćemo i rješavati ćemo u hodu, naročito ako su u pitanju tuđa djeca. Defektologica mog malog u Maloj kući je simpa cura, ali zaista mi se čini da iako radi s djecom s pp ne razumije potrebe niti najzdravijeg djeteta a kamoli potrebe naše djece i nas. Zato sada mozgam što i kuda s malim najesen. I što bi bilo najbolje - Mali dom, vrtić uz osobnog asistenta, da ostane doma s bakom...
I ja se pitam, kao i Lidija, kako će oni organizirati individualnu terapiju svaki dan za 80 djece. Koliko će ih tamo raditi? Prema opisanom trebali bi imati gotovo jednog terapeuta na jedno dijete...

[quote="MaMi"]A ako moj mali krene u Mali dom tada gubimo pravo na odlazak na logopedske vježbe u trajanju 45 min 1x tjedno u S.Raškaj. Jasno, i druga djeca gube sve rehabilitacije koje nisu u sustavu zdrastva već se ostvaruju putem CSZR ili kako bi se već ta rečenica točno pravnički formulirala.quote]

A podrazumjeva sa da ako ti djete ide u Mali dom nemaš potrebu za dodatnim logopedom obzirom da ga oni imaju u malom domu, no mislim da je upravo caka u tome da treba dobro odvagnut da li je ono što bi Mali dom trebao pružiti našem djetetu upravo ono što njemu treba.
I nemojmo zaboravit sa su oni ipak educirani prvenstveno za rad s djecom s oštećenjem vida i osobno tu vidim največu pogrešku što otvaraju vrata za djecu svih vrsta oštećenja jer mislim da bi se za to ipak trebali dodatno educirat.

mene ubija sad to razmisljanje kud cu s adrianom..
zavrsavam faks..(fala bogu)..i vjerojatno cu se zaposliti u neko dogledno vrijeme,sigurno ne odmah..kad se napokon zaposlim sigurno me nitko nece htjet na 4 sata nego cu morat raditi najmanje 8 sati..drugo bi bilo da sam vec radila pa da smanjim radno vrijeme kak imam po zakonu..dakle,adrian negdje mora biti 8 sati dnevno..i vec sad moram o tome razmisljati jer je najesen kasno..on sad ide u vrtic 3put tjedno po 8 sati i 4 sata u malu kucu i 4 sata u vinko bek..plus jos neke dodatne aktivnosti sa strane (plivanje,jahanje,didjiridu u puzu)..
njemu trebaju i terapije i socijalizacija..idealno bi bilo da moze ici par dana u vrtic i par dana na terapiju..ko do sad ali se mijenja to sto bi svaki dan trebao biti negdje po 8 sati..buduci da se premjestamo u drugi vrtic,koji je drzavni,ako nas prime,natuknuli su mi da bi tamo mogao biti par sati dnevno ..'jer nema smisla da ostaje nakon sto djeca idu spavati',iako sad normalno ostaje u privatnom vrticu..i da bi to bilo par dana u tjednu,ne svaki dan..
u vinko beku isto ne moze biti cijelih 8 sati..
e sad ..u malom domu bi mogao,koliko sam shvatila,jest da bi se invalidnina smanjila,ali to sad nije toliko bitno...mene zanima da li bi tamo bio samo na cuvanju ili samo na terapijama ili svega pomalo..jer znam da je nemoguce da 8 sati bude na terapijama..i zanima me da li postoji mogucnost da tamo boravi recimo dva put tjedno po 8 sati pa da vrtic sredim tri put tjedno po 8 sati..kuzite me?

Nije da vas plasim, samo postavljam pitanja koja bi ja postavila da imam klinca kao vi.

Moje iskustvo sa domom socijalne skrbi je da to naprosto ne funkcionira - premalo je osoblja na broj djece. Ma kad bi imala dva sata tjedno individualnog rada, ja bih pjevala. Sve kontinuirane individualke je moje dijete dobilo doma ili u PUZ-u.

Moj osjecaj je da je u toj situaciji jedino moguce dobro cuvanje.

Zelim da Mali dom od Male kuce preuzme sve dobro sto je Mala kuca radila. No zato vas pitam, ako ste obavijestene, da li se zaposljavaju ili imaju namjeru zaposliti dodatne kadrove.

Inace, mi smo jedne godine organizirali 3 tjedna boravka za vrijeme skolskih praznika u PUZ-u, jos tamo u Veslackoj. Imali smo vise ljudi koji su radili oko njih nego same djece. Odnosno bilo je 1:1 plus 3 ili cetiri covjeka. I tako se moglo jako lijepo raditi.

nije istina da gubiš logopeda ili bilo što iz CZSS ako ti dijete ide u Malu kuću. To su fore koje NE STOJE U ZAKONU.
Kada je to meni soc. radnica rekla, ja sam ju pitala gdje to piše u zakonu, a ona veli da je to tako uobičajeno. Ja se nisam dala i tražila sam da se poštuje zakon, a u slučaju mg djeteta koje ima mnogostruka oštećenja, on ima pravo na više terapija.
Pogotovo jer su mi u Maloj kući rekli da logopedica nema što raditi s njime jer da je on puno bolji od druge djece. Mislilm, ona je s njime radila na nezahtjevnom nivou i nije se prilagodila njegovim mogućnostima koje su bile veće od druge djece u MK (po pitanju logopedije).
Iskreno, nemam neko veliko mišljenje o Malom domu; razmišljam kao i Lidija. Sve to miriši na velika i prazna obećanja koje se ne mogu ispuniti zbog velikih potreba i malog broja terapeuta s obzirom na težinu oštećenja te djece. Jeste da će biti bolji od Goljaka, ali nije ni to neka velika usporedba. Ne daju sigurnost da će biti dobri koliko bi trebali biti i koliko našoj djeci treba.

godina 2006, Broj 9 od 3. svibnja 2006.

Odluka o osnivanju Dnevnog centra za rehabilitaciju djece i mladeži "Mali dom - Zagreb"
Na temelju članka 7. stavka 1. točke 2. i članka 12. stavka 3. Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97 - ispr. i 47/99 - ispr.), članka 96. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine 73/97, 27/01, 59/01, 82/01 i 103/03) i članka 38. točke 17. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05 i 2/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 11. sjednici, 27. travnja 2006., donijela je

ODLUKU

o osnivanju Dnevnog centra za rehabilitaciju djece i mladeži "Mali dom-Zagreb"

Članak 1.
Osniva se javna ustanova socijalne skrbi - dom za djecu i mladež kao dnevni centar za rehabilitaciju, za cjelodnevni boravak djece i mladeži sa višestrukim oštećenjima (u nastavku teksta: Dnevni centar).
Osnivač i vlasnik Dnevnog centra je Grad Zagreb.

Članak 2.
Dnevni centar će poslovati pod nazivom: Dnevni centar za rehabilitaciju djece i mladeži "Mali dom-Zagreb".
Skraćeni naziv je: Dnevni centar "Mali dom-Zagreb".
Sjedište Dnevnog centra je u Zagrebu, Ul. Matka Mandića 2.

Članak 3.
Djelatnost Dnevnog centra je:
- dnevni boravak djece i mladeži sa višestrukim oštećenjima;
- pružanje usluge prehrane;
- briga o zdravlju;
- održavanje njege i osobne higijene;
- pružanje psihosocijalne rehabilitacije;
- pružanje usluga savjetodavnog rada;
- pružanje usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena;
- provođenje odgoja i psihosocijalne rehabilitacije prema programima nadležnog ministarstva.
Navedene usluge Dnevni centar pružat će u okviru cjelodnevnog boravka.

Dnevni centar može pružati pojedine usluge za koje je registriran i u stanu, odnosno obitelji korisnika.
Dnevni centar može organizirati i provoditi svoju djelatnost i u stanu namijenjenom manjoj skupini djece i mladeži.
Dnevni centar će, u obavljanju svoje djelatnosti, surađivati s nadležnim centrom za socijalnu skrb.

Članak 4.
Pravo na pružanje usluga Dnevnog centra imaju djeca i mladež s višestrukim oštećenjima na temelju rješenja Centra za socijalnu skrb Zagreb, kao i drugi korisnici upućeni od nadležnoga gradskoga upravnog tijela.

Članak 5.
Sredstva za rad Dnevnog centra osiguravaju se:
- iz sredstava proračuna Grada Zagreba;
- ugovorom s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi;
- ugovorom s korisnicima;
- darovima od fizičkih i pravnih osoba;
- iz vlastitih izvora;
- iz drugih izvora.

Članak 6.
Dnevni centar upisuje se u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu i upisnik ustanova socijalne skrbi.
Upisom u sudski registar Dnevni centar stječe svojstvo pravne osobe.

Članak 7.
Sredstva koja su potrebna za osnivanje i početak rada Dnevnog centra osiguravaju se u proračunu Grada Zagreba.
Dnevnom centru daje se na korištenje objekt na lokaciji: Zagreb, Ul. Matka Mandića 2, za vrijeme dok Dnevni centar obavlja djelatnost iz članka 3. ove odluke.

Članak 8.
Dnevni centar posluje samostalno i obavlja svoju djelatnost u skladu i na način određen Zakonom o socijalnoj skrbi, ovom odlukom, statutom i drugim propisima, te pravilima struke.

Članak 9.
Grad Zagreb ima prava i obveze prema Dnevnom centru što ih po zakonu, ovoj odluci i drugim propisima ima osnivač.
Bez suglasnosti Gradske skupštine Grada Zagreba Dnevni centar ne može:
- promijeniti ili proširiti djelatnost;
- promijeniti naziv i sjedište;
- osnovati drugu pravnu osobu.
Bez suglasnosti Gradskog poglavarstva Grada Zagreba Dnevni centar ne može:
- steći, opteretiti i otuđiti nekretnine ili raspolagati njima;
- steći, opteretiti ili otuđiti pokretnu imovinu pojedinačna vrijednost koje prelazi 40.000,00 kn;
- izdati mjenice i druga sredstva osiguranja plaćanja te raspolagati novčanim sredstvima vrijednost kojih prelazi 40.000,00 kn;
- odlučiti o korištenju zajmova i kredita za investicijska ulaganja;
- odlučiti o promjeni poslovne banke, odnosno o prijenosu sredstava u drugu poslovnu banku;
- odlučiti o uvjetima i načinu ulaganja domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba u Dnevni centar, izuzevši humanitarnu pomoć;
- donijeti pravilnik o radu.

Članak 10.
Za obveze preuzete u pravnom prometu Dnevni centar odgovara cjelokupnom imovinom.
Grad Zagreb, solidarno i neograničeno, odgovara za obveze Dnevnog centra.
Ako u obavljanju svoje djelatnosti Dnevni centar ostvari dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti Dnevnog centra.
Osnivač može odlučiti da dobit Dnevnog centra upotrijebi za razvoj i obavljanje djelatnosti druge ustanove koje je osnivač.

Članak 11.
Tijela Dnevnog centra su upravno vijeće, ravnatelj i stručno vijeće.

Članak 12.
Dnevnim centrom upravlja Upravno vijeće.
Gradska skupština imenuje članove Upravnog vijeća.
Upravno vijeće ima pet članova.
U Upravno vijeće imenuju se:
- tri predstavnika Grada Zagreba,
- jedan stručni radnik zaposlen u Dnevnom centru,
- jedan korisnik Dnevnog centra, odnosno njegov roditelj ili skrbnik.
Imenovanje članova Upravnog vijeća iz redova radnika i korisnika Dnevnog centra utvrdit će se statutom Dnevnog centra.

Članak 13.
Predstavnici osnivača u Upravnom vijeću Dnevnog centra moraju biti osobe visoke ili više stručne spreme društvenog usmjerenja iz organizacije, ustanove, udruge ili druge pravne osobe koja se bavi humanitarnom, socijalnom ili drugom društvenom djelatnošću, te fizička osoba koja svojim znanjem i iskustvom stečenim u navedenim djelatnostima može pridonijeti radu Upravnog vijeća.

Članak 14.
Mandat članova Upravnog vijeća traje četiri godine.

Članak 15.
Članovima Upravnog vijeća može prestati mandat i prije isteka mandata iz članka 14. ove odluke u slučajevima:
- podnošenja ostavke na funkciju člana Upravnog vijeća,
- opozivom tijela koje ga je imenovalo.
Članu Upravnog vijeća - stručnom radniku zaposlenom u Dnevnom centru, osim u slučajevima iz stavka 1. ovog članka, mandat prestaje i u slučajevima:
- prestanka radnog odnosa u Dnevnom centru,
- ako počini težu povredu radne obveze.
Članu Upravnog vijeća - predstavniku korisnika Dnevnog centra, osim u slučajevima iz stavka 1. ovog članka, mandat prestaje i prestankom korištenja usluga Dnevnog centra.
Druga pitanja vezana uz način rada Upravnog vijeća utvrdit će se statutom Dnevnog centra i poslovnikom o radu Upravnog vijeća.

Članak 16.
Upravno vijeće Dnevnog centra obavlja sljedeće poslove:
- donosi statut, uz suglasnost Gradske skupštine Grada Zagreba;
- donosi pravilnik o radu, uz suglasnost Gradskog poglavarstva;
- donosi druge opće i pojedinačne akte i akte poslovanja utvrđene statutom;
- donosi godišnji program rada i razvoja Dnevnog centra i nadzire njegovo provođenje;
- donosi odluke u drugom stupnju u svezi s pravima radnika;
- donosi financijski plan i završni račun;
- donosi plan investicija;
- donosi plan nabave;
- podnosi Gradskom poglavarstvu izvješća o poslovanju Dnevnog centra, najmanje jednom godišnje;
- predlaže promjenu i proširivanje djelatnosti, te promjenu sjedišta i naziva;
- daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima;
- provodi postupak u svezi sa zakupom poslovnog prostora, sukladno zakonu i gradskoj odluci kojima se uređuje zakup poslovnog prostora;
- raspravlja i odlučuje o izvješćima ravnatelja;
- odlučuje o nabavi, odnosno o prodaji osnovnih sredstava i drugih pokretnina te o izvođenju investicijskih radova, investicijskog i tekućeg održavanja pojedinačna vrijednost kojih ne prelazi 40.000,00 kn;
- odlučuje o izdavanju mjenice i drugih sredstava osiguranja plaćanja te o raspolaganju novčanim sredstvima vrijednost kojih ne prelazi 40.000,00 kn;
- odlučuje o primanju i korištenju donacije pojedinačna vrijednost koje prelazi 20.000,00 kn;
- donosi poslovnik o svom radu;
- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima Dnevnog centra.

Članak 17.
Voditelj Dnevnog centra je ravnatelj.
Ravnatelj Dnevnog centra organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa Dnevni centar i odgovoran je za zakonitost rada Dnevnog centra.
Ravnatelj obavlja sljedeće poslove:
- daje pismenu punomoć, u okviru svojih ovlaštenja, drugoj osobi da zastupa Dnevni centar u pravnom prometu;
- određuje osobe ovlaštene za potpisivanje financijske i druge dokumentacije;
- donosi sve odluke vezane uz poslovanje, osim odluka iz nadležnosti Upravnog vijeća;
- odlučuje o nabavi i prodaji osnovnih sredstava i drugih pokretnina te o izvođenju investicijskih radova, investicijskog i tekućeg održavanja pojedinačna Vrijednost kojih ne prelazi 20.000,00 kn;
- odlučuje o izdavanju mjenice i drugih sredstava osiguranja plaćanja te o raspolaganju novčanim sredstvima vrijednost kojih ne prelazi 20.000,00 kn;
- odlučuje o primanju i korištenju donacije pojedinačna vrijednost koje ne prelazi 20.000,00 kn;
- predlaže donošenje općih i pojedinačnih akata i akata poslovanja;
- predlaže osnove poslovne politike;
- predlaže Upravnom vijeću program rada, plan razvoja i poduzima mjere za njihovo provođenje;
- provodi odluke Upravnog vijeća;
- donosi odluke o potrebi zapošljavanja radnika, o izboru kandidata za obavljanje poslova pojedinog radnog mjesta;
- donosi odluke o pojedinačnim pravima radnika u slučajevima utvrđenim zakonom i općim aktima;
- imenuje stručno vijeće;
- Upravnom vijeću podnosi izvješće o poslovanju Dnevnog centra;
- obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i drugim općim aktima Dnevnog centra.

Članak 18.
Ravnatelja Dnevnog centra, na temelju javnog natječaja, imenuje Upravno vijeće.
Mandat ravnatelja traje četiri godine, a ista se osoba ponovno može imenovati ravnateljem.
Za ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava zakonom propisane uvjete.
Ravnatelj može biti razriješen prije isteka mandata u slučajevima određenima zakonom i statutom Dnevnog centra.

Članak 19.
Dnevni centar ima stručno vijeće.
Stručno vijeće čine svi stručni radnici Dnevnog centra. Stručno vijeće sudjeluje u utvrđivanju plana i programa rada Dnevnog centra, prati njegovo ostvarivanje, raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada, potiče i promiče stručni rad te obavlja i druge stručne poslove utvrđene zakonom i statutom Dnevnog centra.

Članak 20.
Cijenu pružanja usluga Dnevnog centra donijet će Gradsko poglavarstvo.
Troškove pruženih usluga za korisnike koje uputi Centar za socijalnu skrb Grada Zagreba podmiruje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.

Članak 21.
Privremenom ravnateljicom Dnevnog centra imenuje se Darija Udovičić Mahmuljin.
Privremena će ravnateljica obaviti sve pripreme za početak rada Dnevnog centra, a posebno će pribaviti potrebne suglasnosti, izraditi prijedlog statuta i drugih općih akata Dnevnog centra, te podnijeti prijavu za upis u sudski registar.
Do imenovanja ravnatelja privremena ravnateljica obavlja poslove iz stavka 2. ovoga članka pod nadzorom Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje.

Članak 22.
Upravno vijeće Dnevnog centra donijet će statut u roku od 30 dana od dana upisa u upisnik ustanova socijalne skrbi.

Članak 23.
Na međusobna prava i obveze Grada Zagreba i Dnevnog centra koja nisu uređena ovom odlukom primjenjuju se propisi o socijalnoj skrbi, o ustanovama i drugi propisi koji se odnose na rad i djelatnost Dnevnog centra.

Članak 24.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 550-01/06-01/136
URBROJ: 251-01-04-06-4
Zagreb, 27. travnja 2006.
Predsjednica
Gradske skupštine
Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.

godina 2006, Broj 12 od 13. srpnja 2006.

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Dnevnog centra za rehabilitaciju djece i mladeži "Mali dom-Zagreb"

Na temelju članka 7. stavka 1. točke 2. i članka 12. stavka 3. Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97 - ispr. i 47/99 - ispr.), članka 96. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03 i 44//06) i članka 38. točke 17. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05 i 2/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 16. sjednici, 13. srpnja 2006., donijela je

ODLUKU
o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Dnevnog centra za rehabilitaciju djece i mladeži "Mali dom - Zagreb"

Članak 1.
U Odluci o osnivanju Dnevnog centra za rehabilitaciju djece i mladeži "Mali dom - Zagreb" (Službeni glasnik Grada Zagreba 9/06) u članku 1. stavku 2. brišu se riječi: "i vlasnik".

Članak 2.
U članku 3. stavku 2. iza riječi "cjelodnevnog" dodaju se riječi "i poludnevnog".
U stavku 3. briše se točka i dodaju riječi: "(stručna pomoć u obitelji)".

Članak 3.
U članku 12. stavku 4., u alineji 2. briše se riječ "stručni".

Članak 4.
U članku 16. stavku 1. iza alineje 4. dodaje se nova alineja 5. koja glasi: "donosi odluku o imenovanju i razrješenju ravnatelja Dnevnog centra".
Dosadašnje alineje od 5. do 18. postaju alineje od 6. do 19.

Članak 5.
U članku 17. stavku 3. briše se alineja 13.
Dosadašnje alineje 14. i 15. postaju alineje 13. i 14.

Članak 6.
U članku 20. stavak 2. mijenja se i glasi:
"Troškovi pruženih usluga za korisnike kojima je priznato pravo temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb Grada Zagreba podmiruju se sukladno sklopljenom ugovoru o međusobnim odnosima između osnivača Dnevnog centra za rehabilitaciju djece i mladeži "Mali dom - Zagreb" i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi".

Članak 7.
U članku 21. na kraju stavka 2. briše se točka i dodaju riječi: "i Upisnik ustanova socijalne skrbi koji vodi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi".

Članak 8.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 550-01/06-01/136
URBROJ: 251-01-04-06-15
Zagreb, 13. srpnja 2006.
Predsjednica
Gradske skupštine
Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.

Procisceno:

Članak 1.
Osniva se javna ustanova socijalne skrbi - dom za djecu i mladež kao dnevni centar za rehabilitaciju, za cjelodnevni boravak djece i mladeži sa višestrukim oštećenjima (u nastavku teksta: Dnevni centar).
Osnivač Dnevnog centra je Grad Zagreb.

Članak 2.
Dnevni centar će poslovati pod nazivom: Dnevni centar za rehabilitaciju djece i mladeži "Mali dom-Zagreb".
Skraćeni naziv je: Dnevni centar "Mali dom-Zagreb".
Sjedište Dnevnog centra je u Zagrebu, Ul. Matka Mandića 2.

Članak 3.
Djelatnost Dnevnog centra je:
- dnevni boravak djece i mladeži sa višestrukim oštećenjima;
- pružanje usluge prehrane;
- briga o zdravlju;
- održavanje njege i osobne higijene;
- pružanje psihosocijalne rehabilitacije;
- pružanje usluga savjetodavnog rada;
- pružanje usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena;
- provođenje odgoja i psihosocijalne rehabilitacije prema programima nadležnog ministarstva.
Navedene usluge Dnevni centar pružat će u okviru cjelodnevnog i poludnevnog boravka.

Dnevni centar može pružati pojedine usluge za koje je registriran i u stanu, odnosno obitelji korisnika (stručna pomoć u obitelji).
Dnevni centar može organizirati i provoditi svoju djelatnost i u stanu namijenjenom manjoj skupini djece i mladeži.
Dnevni centar će, u obavljanju svoje djelatnosti, surađivati s nadležnim centrom za socijalnu skrb.

Članak 4.
Pravo na pružanje usluga Dnevnog centra imaju djeca i mladež s višestrukim oštećenjima na temelju rješenja Centra za socijalnu skrb Zagreb, kao i drugi korisnici upućeni od nadležnoga gradskoga upravnog tijela.

Članak 5.
Sredstva za rad Dnevnog centra osiguravaju se:
- iz sredstava proračuna Grada Zagreba;
- ugovorom s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi;
- ugovorom s korisnicima;
- darovima od fizičkih i pravnih osoba;
- iz vlastitih izvora;
- iz drugih izvora.

Članak 6.
Dnevni centar upisuje se u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu i upisnik ustanova socijalne skrbi.
Upisom u sudski registar Dnevni centar stječe svojstvo pravne osobe.

Članak 7.
Sredstva koja su potrebna za osnivanje i početak rada Dnevnog centra osiguravaju se u proračunu Grada Zagreba.
Dnevnom centru daje se na korištenje objekt na lokaciji: Zagreb, Ul. Matka Mandića 2, za vrijeme dok Dnevni centar obavlja djelatnost iz članka 3. ove odluke.

Članak 8.
Dnevni centar posluje samostalno i obavlja svoju djelatnost u skladu i na način određen Zakonom o socijalnoj skrbi, ovom odlukom, statutom i drugim propisima, te pravilima struke.

Članak 9.
Grad Zagreb ima prava i obveze prema Dnevnom centru što ih po zakonu, ovoj odluci i drugim propisima ima osnivač.
Bez suglasnosti Gradske skupštine Grada Zagreba Dnevni centar ne može:
- promijeniti ili proširiti djelatnost;
- promijeniti naziv i sjedište;
- osnovati drugu pravnu osobu.
Bez suglasnosti Gradskog poglavarstva Grada Zagreba Dnevni centar ne može:
- steći, opteretiti i otuđiti nekretnine ili raspolagati njima;
- steći, opteretiti ili otuđiti pokretnu imovinu pojedinačna vrijednost koje prelazi 40.000,00 kn;
- izdati mjenice i druga sredstva osiguranja plaćanja te raspolagati novčanim sredstvima vrijednost kojih prelazi 40.000,00 kn;
- odlučiti o korištenju zajmova i kredita za investicijska ulaganja;
- odlučiti o promjeni poslovne banke, odnosno o prijenosu sredstava u drugu poslovnu banku;
- odlučiti o uvjetima i načinu ulaganja domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba u Dnevni centar, izuzevši humanitarnu pomoć;
- donijeti pravilnik o radu.

Članak 10.
Za obveze preuzete u pravnom prometu Dnevni centar odgovara cjelokupnom imovinom.
Grad Zagreb, solidarno i neograničeno, odgovara za obveze Dnevnog centra.
Ako u obavljanju svoje djelatnosti Dnevni centar ostvari dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti Dnevnog centra.
Osnivač može odlučiti da dobit Dnevnog centra upotrijebi za razvoj i obavljanje djelatnosti druge ustanove koje je osnivač.

Članak 11.
Tijela Dnevnog centra su upravno vijeće, ravnatelj i stručno vijeće.

Članak 12.
Dnevnim centrom upravlja Upravno vijeće.
Gradska skupština imenuje članove Upravnog vijeća.
Upravno vijeće ima pet članova.
U Upravno vijeće imenuju se:
- tri predstavnika Grada Zagreba,
- jedan radnik zaposlen u Dnevnom centru,
- jedan korisnik Dnevnog centra, odnosno njegov roditelj ili skrbnik.
Imenovanje članova Upravnog vijeća iz redova radnika i korisnika Dnevnog centra utvrdit će se statutom Dnevnog centra.

Članak 13.
Predstavnici osnivača u Upravnom vijeću Dnevnog centra moraju biti osobe visoke ili više stručne spreme društvenog usmjerenja iz organizacije, ustanove, udruge ili druge pravne osobe koja se bavi humanitarnom, socijalnom ili drugom društvenom djelatnošću, te fizička osoba koja svojim znanjem i iskustvom stečenim u navedenim djelatnostima može pridonijeti radu Upravnog vijeća.

Članak 14.
Mandat članova Upravnog vijeća traje četiri godine.

Članak 15.
Članovima Upravnog vijeća može prestati mandat i prije isteka mandata iz članka 14. ove odluke u slučajevima:
- podnošenja ostavke na funkciju člana Upravnog vijeća,
- opozivom tijela koje ga je imenovalo.
Članu Upravnog vijeća - stručnom radniku zaposlenom u Dnevnom centru, osim u slučajevima iz stavka 1. ovog članka, mandat prestaje i u slučajevima:
- prestanka radnog odnosa u Dnevnom centru,
- ako počini težu povredu radne obveze.
Članu Upravnog vijeća - predstavniku korisnika Dnevnog centra, osim u slučajevima iz stavka 1. ovog članka, mandat prestaje i prestankom korištenja usluga Dnevnog centra.
Druga pitanja vezana uz način rada Upravnog vijeća utvrdit će se statutom Dnevnog centra i poslovnikom o radu Upravnog vijeća.

Članak 16.
Upravno vijeće Dnevnog centra obavlja sljedeće poslove:
- donosi statut, uz suglasnost Gradske skupštine Grada Zagreba;
- donosi pravilnik o radu, uz suglasnost Gradskog poglavarstva;
- donosi druge opće i pojedinačne akte i akte poslovanja utvrđene statutom;
- donosi godišnji program rada i razvoja Dnevnog centra i nadzire njegovo provođenje;
- donosi odluku o imenovanju i razrješenju ravnatelja Dnevnog centra
- donosi odluke u drugom stupnju u svezi s pravima radnika;
- donosi financijski plan i završni račun;
- donosi plan investicija;
- donosi plan nabave;
- podnosi Gradskom poglavarstvu izvješća o poslovanju Dnevnog centra, najmanje jednom godišnje;
- predlaže promjenu i proširivanje djelatnosti, te promjenu sjedišta i naziva;
- daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima;
- provodi postupak u svezi sa zakupom poslovnog prostora, sukladno zakonu i gradskoj odluci kojima se uređuje zakup poslovnog prostora;
- raspravlja i odlučuje o izvješćima ravnatelja;
- odlučuje o nabavi, odnosno o prodaji osnovnih sredstava i drugih pokretnina te o izvođenju investicijskih radova, investicijskog i tekućeg održavanja pojedinačna vrijednost kojih ne prelazi 40.000,00 kn;
- odlučuje o izdavanju mjenice i drugih sredstava osiguranja plaćanja te o raspolaganju novčanim sredstvima vrijednost kojih ne prelazi 40.000,00 kn;
- odlučuje o primanju i korištenju donacije pojedinačna vrijednost koje prelazi 20.000,00 kn;
- donosi poslovnik o svom radu;
- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima Dnevnog centra.

Članak 17.
Voditelj Dnevnog centra je ravnatelj.
Ravnatelj Dnevnog centra organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa Dnevni centar i odgovoran je za zakonitost rada Dnevnog centra.
Ravnatelj obavlja sljedeće poslove:
- daje pismenu punomoć, u okviru svojih ovlaštenja, drugoj osobi da zastupa Dnevni centar u pravnom prometu;
- određuje osobe ovlaštene za potpisivanje financijske i druge dokumentacije;
- donosi sve odluke vezane uz poslovanje, osim odluka iz nadležnosti Upravnog vijeća;
- odlučuje o nabavi i prodaji osnovnih sredstava i drugih pokretnina te o izvođenju investicijskih radova, investicijskog i tekućeg održavanja pojedinačna Vrijednost kojih ne prelazi 20.000,00 kn;
- odlučuje o izdavanju mjenice i drugih sredstava osiguranja plaćanja te o raspolaganju novčanim sredstvima vrijednost kojih ne prelazi 20.000,00 kn;
- odlučuje o primanju i korištenju donacije pojedinačna vrijednost koje ne prelazi 20.000,00 kn;
- predlaže donošenje općih i pojedinačnih akata i akata poslovanja;
- predlaže osnove poslovne politike;
- predlaže Upravnom vijeću program rada, plan razvoja i poduzima mjere za njihovo provođenje;
- provodi odluke Upravnog vijeća;
- donosi odluke o potrebi zapošljavanja radnika, o izboru kandidata za obavljanje poslova pojedinog radnog mjesta;
- donosi odluke o pojedinačnim pravima radnika u slučajevima utvrđenim zakonom i općim aktima;
- Upravnom vijeću podnosi izvješće o poslovanju Dnevnog centra;
- obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i drugim općim aktima Dnevnog centra.

Članak 18.
Ravnatelja Dnevnog centra, na temelju javnog natječaja, imenuje Upravno vijeće.
Mandat ravnatelja traje četiri godine, a ista se osoba ponovno može imenovati ravnateljem.
Za ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava zakonom propisane uvjete.
Ravnatelj može biti razriješen prije isteka mandata u slučajevima određenima zakonom i statutom Dnevnog centra.

Članak 19.
Dnevni centar ima stručno vijeće.
Stručno vijeće čine svi stručni radnici Dnevnog centra. Stručno vijeće sudjeluje u utvrđivanju plana i programa rada Dnevnog centra, prati njegovo ostvarivanje, raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada, potiče i promiče stručni rad te obavlja i druge stručne poslove utvrđene zakonom i statutom Dnevnog centra.

Članak 20.
Cijenu pružanja usluga Dnevnog centra donijet će Gradsko poglavarstvo.
Troškovi pruženih usluga za korisnike kojima je priznato pravo temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb Grada Zagreba podmiruju se sukladno sklopljenom ugovoru o međusobnim odnosima između osnivača Dnevnog centra za rehabilitaciju djece i mladeži "Mali dom - Zagreb" i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi


Članak 21.
Privremenom ravnateljicom Dnevnog centra imenuje se Darija Udovičić Mahmuljin.
Privremena će ravnateljica obaviti sve pripreme za početak rada Dnevnog centra, a posebno će pribaviti potrebne suglasnosti, izraditi prijedlog statuta i drugih općih akata Dnevnog centra, te podnijeti prijavu za upis u sudski registar i Upisnik ustanova socijalne skrbi koji vodi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.
Do imenovanja ravnatelja privremena ravnateljica obavlja poslove iz stavka 2. ovoga članka pod nadzorom Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje.

Članak 22.
Upravno vijeće Dnevnog centra donijet će statut u roku od 30 dana od dana upisa u upisnik ustanova socijalne skrbi.

Članak 23.
Na međusobna prava i obveze Grada Zagreba i Dnevnog centra koja nisu uređena ovom odlukom primjenjuju se propisi o socijalnoj skrbi, o ustanovama i drugi propisi koji se odnose na rad i djelatnost Dnevnog centra.

Članak 24.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.


ovo sam našla u Službenom glasniku Grada Zagreba. Možda ovi dokumenti nude odgovore na neka pitanja, ili barem razjašnjavaju situaciju.

http://www1.zagreb.hr/slglasnik.nsf

godina 2008, Broj 9 od 15. srpnja 2008.
Zagrebačka strategija za djecu od 2008. do 2012. godine

Na temelju članka 38. točke 2. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 37. sjednici, 15. srpnja 2008., donijela je
ZAGREBAČKU STRATEGIJU
za djecu od 2008. do 2012. godine


IX. DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

a) OPIS STANJA

Unapređivanje položaja djece s teškoćama u razvoju osigurava se provođenjem mjera i aktivnosti Zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, u razdoblju od 2007. do 2010. U okviru Strategije za djecu dodatnim se mjerama naglašava značenje integracije djece s teškoćama u razvoju u redovne odgojne i obrazovne uvjete.

Obrazovanje je temeljni uvjet društvene uključenosti i neovisnosti osoba s invaliditetom. Većina međunarodnih dokumenata ističe kvalitetno obrazovanje kao jedno od prioritetnih područja za djecu i mlade, a također i za one s teškoćama u razvoju.

Stvaranje mogućnosti za sudjelovanje osoba s invaliditetom u redovnom obrazovanju nije važno samo za djecu i mlade s teškoćama u razvoju - upoznavanje i život s različitostima bogatstvo je za svaku osobu.

Područje odgoja i obrazovanja strateški se odvija prema Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010. te Nacionalnom planu aktivnosti za prava i interese djece 2006. - 2012. Ovi dokumenti donose mjere kojima se unapređuje i ujednačava kvaliteta cjelokupnog sustava na državnoj razini i jamče jednake mogućnosti za puni razvoj potencijala svakog pojedinca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Temeljni je cilj za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, odgojno-obrazovni sustav učiniti dostupnim i prohodnim kako bi se osigurala načela Škola za sve i Cjeloživotno obrazovanje. Obrazovanje je sveobuhvatno i odnosi se na sva životna razdoblja.

Ustanove redovnog obrazovanja i specijaliziranih programa treba poticati na pružanje potpore osobama s invaliditetom u lokalnim zajednicama za potpuno uključivanje.


Predškolski odgoj

U četiri gradska dječja vrtića ("Potočnica", "V. Nazor", "Duga" i "Utrine") osnovane su posebne odgojne skupine s posebnim programima predškolskog odgoja za djecu s većim tjelesnim i mentalnim teškoćama. Dječji vrtić "Potočnica" od 2002. provodi i Program inkluzije djece s motoričkim teškoćama u razvoju uključivanjem po dvoje djece s teškoćama u tri odgojne skupine u redovnom programu. U jednom vrtiću provodi se Montessori program u odgojnim skupinama za djecu s višestrukim teškoćama u razvoju. U Dječjem vrtiću "Bajka" provodi se i poseban program za djecu s autističnim poremećajem.

Djeca iz posebnih skupina nisu izolirana od druge djece već su, uz provedbu programa prilagođenog njihovim posebnim potrebama, uključena u sve redovite aktivnosti vrtića s mogućnošću njihove kasnije integracije u redovite skupine. Roditelji djece u posebnim skupinama oslobođeni su sudjelovanja u cijeni programa uz uvjet da sami osiguraju prijevoz djece. Posebne programe predškolskog odgoja djece s teškoćama u razvoju provode odgojno-obrazovne, zdravstvene i socijalne ustanove i udruge.

Člankom 3. Pravilnika o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa predškolskog odgoja (Narodne novine 134/97) predviđeno je da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa sufinancira programe predškolskog odgoja za djecu s teškoćama u razvoju, a koji se ostvaruju u dječjim vrtićima i drugim pravnim osobama, tako da se osiguraju mjesečna sredstva po djetetu u odgojnoj skupini za programe u iznosima kako slijedi:

- za 5 satni primarni program 400,00 kuna,
- za 6-7 satni primarni program 600,00 kuna,
- za 8-10 satni primarni program 800,00 kuna.
U praksi se navedeni iznos isplaćuje samo za djecu u posebnim odgojnim skupinama, a ne i za djecu integriranu u redovite odgojne skupine.

Posebne programe predškolskog odgoja djece s teškoćama u razvoju provode i sljedeće odgojno-obrazovne, zdravstvene i socijalne ustanove i udruge:
- Centar za odgoj i obrazovanje "Goljak" - djeca s motoričkim oštećenjima,
- Centar za autizam,
- Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG (Predškolski odjel) - djeca s oštećenjima sluha i govora, odnosno s viševrsnim teškoćama uz dominantan govorno-jezični poremećaj,
- Centar za rehabilitaciju "Zagreb" (Podružnica Sloboština) - djeca s višestrukim teškoćama,
- Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek" - djeca s oštećenjem vida,
- Centar za odgoj i obrazovanje "Slava Raškaj" - djeca s oštećenjem sluha i dodatnim teškoćama,
- Udruga sa socijalno-humanitarnim ciljevima OZANA - djeca s višestrukim teškoćama.

Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje

Prema Zakonu o osnovnom školstvu (Narodne novine 59/90, 26/93, 27/93, 29/94, 7/96, 59/01, 114/01 i 76/05) i Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine 23/91) u redovnim osnovnim školama Grada Zagreba školuju se: učenici s lakšim teškoćama u razvoju, učenici sa senzoričkim i motoričkim oštećenjima, učenici s lakom mentalnom retardacijom.

Učenici s većim teškoćama u razvoju školuju se prema posebnim planovima i programima u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa.

Sukladno članku 22. Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine 19/92, 26/93, 27/93, 50/95, 59/01, 114/01 i 81/05) te Pravilniku o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju (Narodne novine 86/92) učenici se potpuno ili djelomično integriraju u redovne srednje škole, odnosno učenici s većim teškoćama u razvoju se školuju u posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa. Učenici s većim utjecajnim teškoćama, umjerenom ili težom mentalnom retardacijom i učenici s autizmom ne obrazuju se već se osposobljavaju do 21. godine života.

Učenici s većim teškoćama u razvoju (laka mentalna retardacija s utjecajnim teškoćama, umjerena i teža mentalna retardacija, oštećenja vida i utjecajne teškoće, tjelesna invalidnost i utjecajne teškoće, organski uvjetovani poremećaji u ponašanju i utjecajne teškoće, autizam s utjecajnim teškoćama) školuju se prema posebnim planovima i programima u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja kao i drugim organizacijama (zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa) - članak 12. Pravilnika.

1. Učenici na stupnju lake mentalne retardacije s utjecajnim teškoćama školuju se u Osnovnoj školi Nad lipom te u Osnovnoj školi Grigora Viteza.
2. Učenici s umjerenom i težom mentalnom retardacijom uključuju se u obrazovni proces u Centru za rehabilitaciju "Zagreb" (ustanova socijalne skrbi), odnosno u Centru za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Prekrižje (ustanova socijalne skrbi).
3. Učenici s oštećenjima vida i utjecajnim teškoćama uključuju se u odgojno-obrazovni proces u Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek" (ustanova socijalne skrbi).
4. Učenici s oštećenjima sluha i utjecajnim teškoćama uključuju se u odgojno-obrazovni proces u Centar za odgoj i obrazovanje "Slava Raškaj" (ustanova socijalne skrbi), odnosno Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG (zdravstvena ustanova).
5. Učenici s tjelesnom invalidnošću i utjecajnim teškoćama školuju se u Centru za odgoj i obrazovanje "Goljak".
6. Učenici s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju i utjecajnim teškoćama u razvoju školuju se u Osnovnoj školi Grigora Viteza.
7. Autistični učenici s utjecajnim teškoćama školuju se u Centru za autizam.

Centar za odgoj i obrazovanje, Zagorska 14, jedna je od posebnih ustanova za strukovno obrazovanje mladeži s mentalnom retardacijom i dodatnim utjecajnim teškoćama.

Sukladno članku 12. Pravilnika o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju (Narodne novine 19/92), ako posebna ustanova nema vlastitih radionica za provođenje stručne prakse, učenici s većim teškoćama u razvoju ostvaruju stručnu praksu u radionicama najbliže srednje škole, zaštitnim radionicama ili u radionicama privatnog i javnog vlasništva.

Posebne ustanove koje pored predškolskog odgoja i osnovnoškolskog obrazovanja imaju srednjoškolsko obrazovanje i radno osposobljavanje su:

- za oštećenje vida - Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek", registriran u djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem, školovanjem i rehabilitacijom,
- za oštećenje sluha - Centar za odgoj i obrazovanje "Slava Raškaj", registriran u djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem, školovanjem i rehabilitacijom,
- tjelesna invalidnost i kronične bolesti - Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje djece i mladeži "Dubrava", koji je registriran u djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem, školovanjem, zdravstvenom zaštitom, rehabilitacijom i radno-okupacijskom terapijom,
- Centar za autizam - pored osnovnoškolskog obrazovanja ima i radno osposobljavanje,
- Centar za rehabilitaciju "Zagreb", registriran u djelatnosti socijalne skrbi koji pored predškolskog odgoja ima osnovnoškolsko obrazovanje sa smještajem te radno osposobljavanje osoba s umjerenom i teškom mentalnom retardacijom.

b) CILJEVI

- osigurati da sve osobe bez obzira na narav i stupanj oštećenja imaju jednak pristup obrazovanju;
- osigurati školovanje temeljeno na individualiziranom odgojno-obrazovnom planiranju i fleksibilnim organizacijskim modelima;
- podržavati i promicati cjeloživotno učenje osoba s invaliditetom;
- poticati na svim razinama obrazovnog sustava, uključujući djecu od najranije dobi, na poštivanje prava osoba s invaliditetom;
- omogućiti odgovarajuću ranu procjenu posebnih obrazovnih potreba djece;
- poticati razvoj početne i trajne naobrazbe stručnjaka i nastavnika o problemima invaliditeta;
- pobrinuti se da svi obrazovni sadržaji budu pristupačni osobama s invaliditetom;
- poduzimati daljnje korake da se odgojne i obrazovne ustanove učine pristupačnim osobama s invaliditetom;
- osigurati da roditelji djece s teškoćama u razvoju budu aktivni partneri u postupku razvoja individualiziranih obrazovnih programa za njihovu djecu;
- osigurati pristup neformalnom obrazovanju koji će omogućiti mladima s invaliditetom razvijanje potrebnih vještina koje ne mogu usvojiti redovnim školovanjem.

c) MJERE

1. Osiguranje besplatne dostupnosti školskih prostora, sadržaja i stručne pomoći djeci i mladima s teškoćama u razvoju za izvannastavne i športske aktivnosti

Prostori vrtića i osnovnih škola trebaju se koristiti izvan nastave za slobodne aktivnosti za djecu i mlade s teškoćama u razvoju.

Nositelji: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Povjerenstvo za osobe s invaliditetom u suradnji sa Zagrebačkom zajednicom tehničke kulture, Zagrebačkim automodelarskim savezom, Zagrebačkim radioamaterskim savezom i drugima

Rok: do 2012.

2. Upoznavanje odgojno-obrazovnih ustanova Grada Zagreba s programskim djelovanjem svih udruga osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelji: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Povjerenstvo za osobe s invaliditetom u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom

Rok: 2008.

Aktivnosti:

- predstavljanje Vodiča kroz Grad Zagreb za osobe s invaliditetom u svim odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba;
- održavanje tribina i ciljanih susreta predstavnika udruga s učenicima vrtića i škola.

3. Izrada snimke stanja za utvrđivanje stvarnog stanja u vezi sa nezavršavanjem srednjoškolskog obrazovanja

Nositelji: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Povjerenstvo za osobe s invaliditetom, u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Zagreb i Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i športa

Rok: 2008./ 2009.

4. Osiguranje stalne edukacije odgajatelja, nastavnika i stručnjaka u vrtićima i osnovnim školama o teškoćama u razvoju

Nositelji: Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Povjerenstvo za osobe s invaliditetom u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom, Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom i dr.

Rok: do 2012.

5. Postupno povećavanje potrebnih stručnih suradnika u dječjim vrtićima i osnovnim i srednjim školama u Gradu Zagrebu

Nositelji: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa

Rok: do 2012.

6. Osiguranje dodatne specijalne i didaktičke opreme i posebnih didaktičkih sredstva za sve odgojno-obrazovne ustanove Grada Zagreba te informatičke opreme i elemenata informatičke podrške za gluhu i slijepu djecu i mlade

Nositelji: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Povjerenstvo za osobe s invaliditetom, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom

Rok: 2008.-2012.

7. Osiguranje dodatne stalne psihosocijalne i psihijatrijske pomoći u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s kombiniranim teškoćama

Nositelji: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa

Rok: 2008.-2012.

8. Osiguravanje stručne pomoći u provođenju produženoga stručnog postupka nakon nastave za učenike s teškoćama u razvoju u redovnim razrednim odjelima

Nositelji: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa

Rok: 2008.-2012.

Aktivnosti:

1. dodatno financiranje psihologa ili socijalnog pedagoga;
2. uključivanje većeg broja osnovnih škola.

9. Širenje mreže asistenata u nastavi djeci s teškoćama u razvoju

Nositelji: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Povjerenstvo za osobe s invaliditetom

Rok: 2008.-2012.

Aktivnosti:
1. osnivanje Povjerenstva za utvrđivanje potrebe za asistentom u nastavi djece s teškoćama u razvoju;
2. izrada kriterija za dodjelu asistenta.

10. Povećanje broja stipendija za učenike i studente s invaliditetom
Nositelji: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Povjerenstvo za osobe s invaliditetom

Rok: 2008.- 2012.


11. Nastavak osiguranja besplatnih udžbenika na Brailleovom pismu ili zvučnom zapisu za slijepu djecu Grada Zagreba
Nositelj: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport

Rok: do 2012.

12. Stavljanje u funkciju punktova sukladno proširenju postojeće mreže osnovnih škola Grada Zagreba za školovanje djece s teškoćama po člancima 6., 7., 10. i 12. Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju djece s teškoćama u razvoju

Nositelji: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa

Rok: 2008./2009.

13. Osigurati interdisciplinarnu suradnju u izradi i provedbi suvremenih edukacijskih i rehabilitacijskih programa

Nositelji: Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, u suradnji s organizacijama civilnog društva, znanstvenim ustanovama, medijima, nezavisnim stručnjacima i institucijama

Rok: 2008.-2012.

Aktivnosti:

1. osigurati kvalitetno provođenje Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda uz materijalnu potporu,

2. inicirati stručno usavršavanje prosvjetnih djelatnika,

3. uspostaviti mobilne stručne timove, osobito za djecu sniženih intelektualnih sposobnosti i djecu s teškoćama učenja, radi potpore odgojno-obrazovnim ustanovama.

Indikatori provedbe:

1. podaci o provedbi Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda,
2. broj i postotak prosvjetnih djelatnika polaznika seminara,
3. broj uspostavljenih mobilnih timova.

Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti nadležnih ureda.

14. Poticati visoka učilišta na donošenje izmijenjenih i novih nastavnih planova i programa u kojima će biti zastupljena područja proučavanja potreba djece s teškoćama u razvoju

Nositelji: Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, u suradnji s organizacijama civilnog društva, znanstvenim ustanovama, medijima, nezavisnim stručnjacima i institucijama
Rok: 2008.-2012.

Aktivnosti:
1. organizirati tribine za sveučilišne profesore o potrebi uvođenja novih sadržaja,
2. organizirati okrugle stolove o problematici vezanoj za rad s djecom u integriranim uvjetima i njihovim roditeljima

Indikatori provedbe:
1. broj i učinak organiziranih tribina i okruglih stolova,
2. broj i postotak studenata i sveučilišnih profesora sudionika tribina,
3. zadovoljstvo sudionika tribina.

Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti nadležnih ureda.

15. Izraditi programe stručne potpore obitelji što će se provoditi u odgojno-obrazovnim ustanovama u koje su uključena djeca s teškoćama u razvoju

Nositelji: Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, u suradnji s organizacijama civilnog društva, znanstvenim ustanovama, medijima, nezavisnim stručnjacima i institucijama

Rok: 2008.-2012.

Aktivnosti:
1. utvrditi kriterije i plan rada za izradu programa stručne potpore obitelji,
2. izraditi program stručne potpore obitelji i osigurati sustavni rad s obiteljima djece s teškoćama u razvoju,
3. educirati stručnjake za rad s obiteljima specijalizacijom i stručnim seminarima.

Indikatori provedbe:
1. radne skupine za izradu programa,
2. programi stručne potpore u obitelji,
3. broj obuhvaćenih obitelji,
4. broj i postotak stručnjaka uključenih u cjeloživotno učenje.

Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti nadležnih ureda.

16. Kontinuirano informiranje i edukacija djece i mladih o pravima djece s teškoćama u razvoju, o prednostima zajedničkog školovanja, odrastanja i života u zajednici, aktivnim uključivanjem djece s teškoćama u razvoju u provođenje ove mjere

Nositelji: Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, u suradnji s organizacijama civilnog društva, znanstvenim ustanovama, medijima, nezavisnim stručnjacima i institucijama

Rok: 2008.-2012.

Aktivnosti:

1. u odgojno-obrazovnim ustanovama organizirati aktivnosti različitog sadržaja (igraonice, radionice, tribine, izlete, natjecanja, športska i kulturna druženja i slično).

Indikatori provedbe:

1. broj organiziranih aktivnosti,
2. broj i postotak djece sudionika,
3. broj i postotak aktivno uključene djece i mladih s teškoćama u razvoju,
4. povećanje broja i podizanje kvalitete projekata usmjerenih na uključivanje djece s teškoćama u razvoju.

Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati kroz redovnu djelatnost nadležnih ureda.

17. Podizanje svijesti djece s teškoćama u razvoju u sustavu odgoja i obrazovanja o važnosti razvoja osobnih vrijednosti i sposobnosti

Nositelji: Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport u suradnji s organizacijama civilnog društva, znanstvenim ustanovama, medijima, nezavisnim stručnjacima i institucijama

Rok: 2008.-2012.

Aktivnosti:

1. u provedbi Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda socijalizacijskim sadržajima podizati svijest djece s teškoćama u razvoju,
2. stručnom potporom roditeljima i prosvjetnim djelatnicima u školi osiguravati poticajne mjere za njihovo osvješćivanje.

Indikatori provedbe:

1. udio nastavnih sadržaja za podizanje razine osviještenosti,
2. broj i kvaliteta održanih edukacija za roditelje i prosvjetne zaposlenike,
3. zadovoljstvo sudionika edukacija.

Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati kroz redovnu djelatnost nadležnih ureda.

18. Uspostava sustava praćenja podataka o djeci s teškoćama u razvoju

Nositelji: Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport, udrugama osoba s invaliditetom, znanstveno-stručnim ustanovama, medijima, nezavisnim stručnjacima i institucijama

Rok: do 2010.

Aktivnosti:
1. izraditi prijedlog za bazu podataka za svaku skupinu djece s teškoćama u razvoju,
2. osigurati redovito dostavljanje podataka u elektroničkom obliku.

Indikatori provedbe:

1. prijedlog baze podataka za svaku skupinu djece s teškoćama u razvoju,
2. suradnja svih tijela na dostavi podataka o djeci s teškoćama u razvoju.

Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati kroz redovnu djelatnost nadležnih ureda.

19. Osigurati pristupačnost zdravstvenih, odgojno-obrazovnih i drugih institucija djeci s teškoćama u razvoju

Nositelji: Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport u suradnji s organizacijama civilnog društva, znanstveno-stručnim ustanovama, medijima, nezavisnim stručnjacima i institucijama, obiteljskim centrima, savjetovalištima

Rok: 2008.-2012.

Aktivnosti:
1. osigurati pristupačnost uklanjanjem arhitektonskih barijera,
2. osigurati informatičku podršku djeci s teškoćama u razvoju,
3. uspostaviti mjere za uvođenje osobnog asistenta, tumača za znakovni jezik,
4. uspostaviti mjere za uvođenje asistenta u nastavi.

Indikatori provedbe:

1. uklonjene arhitektonske barijere,
2. pristupačnost informatičkih sadržaja djeci s teškoćama u razvoju,
3. uspostavljen plan mjera za uvođenje instituta osobnog asistenta i postepena provedba,
4. uspostavljen plan mjera za uvođenje asistenta u nastavi i njihova provedba.

Potrebna financijska sredstva:

Sredstva će se osigurati kroz redovnu djelatnost nadležnih ureda.

Imam jedno pitanje pa vas molim da mi odgovorite a vezano je uz Malu kuć. Mi smo bili na procjeni vida i defektološkoj procjeni i dobili smo vježbice ali smo i platili., Sad idemo opet, akako iz vaših postova čitam da neki Vaši klinci idu tamo na terapije i predpostavljam da neplaćate ili da? pa Vas molim da mi odgovorite. Mi sad ćemo platit 400 kuna a isto imamo rješenje od CZSK.

mi smo platili 200 kn procjenu vida koju su radili 2 dana po 1,5h svaki put. Nisam bila zadovoljna niti s naplaćivanjem niti s načinom procjene niti s rezultatima.

iskreno mi smo još manje bili na procjeni vida a ni meni se nešto nije svidjelo, pogotovo što je Tin bio ful umoran i pospan.

mi tamo nikad nista nismo platili..bio je na procjeni vida negdje u 6 mj.prosle godine..
terapije isto ne placamo..

a na koju foru ako smijem znat? Mi plaćamo ovisno da li je samo procjena vida ili je još defektolog pa fizioterapeut a i Nadica mi reče da i oni isto su platili

Mi isto nismo platili procjenu vida niti plaćamo defektologa kojem idemo jedno tjedno 45 minuta. Moda je kvaka u tome što ti, abegi, nisi s područja Zagreba ili zagrebačke županije. Za terapije imamo rješenje CZSR. Nazovi ih u Malu kuću i pitaj da li možeš izbjeći plaćanje.

Ali nelogično mi je Nadica je iz Zagreba a ako su jedina ustanova u Hrvatskoj takvog tipa onda bi trebalo vrijedit za svakog. Ja kako znam hrpa djece ima i iz drugih županija pa neka se neko drugi javi tko zna baš me interesira, mada svakako zovem ih pa ću provjerit

kako su oni nas izbacili iz programa s Denisovih navršenih 6 godina, kada je on išao na procjenu vida prije škole, oni su nama to naplatili jer nismo u njihovom programu (da ironija bude veća, moja udruga je kupila te testove i poklonila MK). Račun je došao na kućnu adresu u roku 3 dana, a nalaz nakon 3 tjedna.
Iako je moja udruga agitirala kod T-HT-a koji je onda donirao 70 000 kn za VAT, MK naplaćuje članovima udruge (i ostalima) koji nisu u redovnom programu tu uslugu 200 kn.

ja iskreno ne znam u cemu je stvar..imamo rjesenje od czss-a..adresa nam je van zagreba..

nadice..zasto su iskljucili denisa iz programa sa 6 godina?je li tad krenuo u skolu?adrian ce u 6mj.navrsiti 6 godina..zar mogu ocekivati da ga iskljuce?

ne, on je u školu krenuo sa 7 godina. izbacili su ga jer je bio "prenapredan" i jer nije imao mentalnu retardaciju, a oni su se tobože okrenuli samo djeci koja imaju i mentalnu. ja sam im pokušavala objasniti da to što on može govoriti, ne znači da je on OK. Neka ga samo ne stavljaju kod logopeda iako i logoped je imao puno posla još s njime raditi (i dan danas ide kod logopeda). Tek kada sam se požalila ministarstvu, rekli su da ga mogu dovesti 1x tjedno, bez papira. E, nisam onda htjela