Mame i bebe forum

Neda3kids je napisao/la:A ja i dan danas znam sve padeže jer su bili NGDAVLI

Potica je napisao/la:Nedo znaš da su padežima sad zamjenili mjesta?

Neda3kids je napisao/la:A znala sam i stalagmit i stalaktit. StalagMit monte (na francuskom=penjati se) dakle onaj koji s poda ide prema gore, stalakTit tombe (na francuskom=padati) onaj koji sa stropa ide prema dolje.

palunkica je napisao/la:Ima li neki poseban razlog za to?

Nov poredak u poučavanju padeža jedna je od najvećih promjena u NIP-u
koja se odnosi na Hrvatski jezik: nominativ, akuzativ, genitiv, dativ, lokativ,
instrumental i vokativ (kratice: N, A, G, D, L, I, V). Preporučeni se
redoslijed padeža odnosi na njihovo poučavanje, a sama preporuka proizlazi
iz psiholingvističkih načela ovladavanja jezikom (Jelaska 2007: 18). U
skladu s jezičnim razvojem materinskoga jezika, ali i djetetovim spoznajnim
mogućnostima, hrvatskome je jeziku potrebna psiholingvistički ustrojena
gramatika ostvarena na načelima (Češi, Jelaska 2007: 106) navedenima
u (2).
(2) — postupnosti (korak po korak),
— prototipnosti (uvođenje središnjim, tj. prototipnim primjerima i
pravilima u pojedinoj kategoriji, što znači izostavljanje posebnih,
npr. inačnih poput putom i putem),
— čestototnosti (izostavljanje rijetkih primjera na početku, npr. vokativ
od kovrčak — kovrčku . . . ),
— jednostavnosti (primjeri ili pravila bez posebnih obilježja ili potpravila,
npr. dan — dana, a ne san — sna).
U odnosu na tradicionalni redoslijed poučavanja padeža (N, G, D, A, V, L,
I) svim je padežima osim nominativa promijenjeno mjesto. Imenska sklo-
nidba predstavljena je padežnim nastavcima za svaki padež, a padežima se
pristupilo prema njihovim ulogama i prototipnim značenjima.To je različito
od hrvatskih slovnica koje opisuju padeže prema vrstama sklonidbe, npr.
(Barić i dr. 2005: 103): “Za tvorbu oblika imenice služe nastavci triju vrsta,
koje se prema nastavku u gen. jed. zovu vrsta a, vrsta e i vrsta i.” Prototipnost
značenja padeža (Jelaska 2005: 146) očituje se u njihovu temeljnu
značenju (npr. uloga se primatelja iskazuje dativom, što je njegova prototipna
uloga) koja ne moraju biti i jedina (npr. lokativu su prototipne uloge
mjesto i tema).
Budući da se sklonidba u hrvatskome jeziku ubraja među složenije nastavne
teme u NIP-u, čak višestruko složene, funkcionalni raspored padeža
u NIP-u učeniku omogućuje bolje razumijevanje sklonidbe te brže i lakše
ovladavanje padežnim sustavom. Pristup s redoslijedima padeža različitima
od tradicionalnoga provjerili su nastavnici i škole u poučavanju hrvatskim
padežima govornika kojima je hrvatski ini jezik, tj. njime ne vladaju kao
izvorni govornici (hrvatski iseljenici, stranci i drugi). U istoimenomu članku
Z. Jelaska (2006: 30) navodi deset razloga za nov redoslijed padeža, kao u
(3).
(3) 1. Nominativ je najčešći i najvažniji padež, jednak je osnovnomu
obliku riječi.
2. Nakon nominativa akuzativ je najčešći padež, a slijedi ga genitiv.
3. Vokativ je najrjeđi, a po oblicima najraznolikiji i najinačniji padež
pa je prikladno da bude zadnji.
4. Akuzativ je poslije nominativa po ulozi u gramatičkoj strukturi
najvažniji padež.
5. Akuzativ bez prijedloga ima jednu glavnu značenjsku ulogu: predmet
radnje.
6. Poredak NAG jasno pokazuje da samo imenice a-sklonidbe (uglavnom
ženskoga roda) imaju sva tri oblika različita, dok ostali imaju
ukupno dva različita oblika.
7. Poredak NA ističe da većina imenica ima jednak izraz u dva različita
padežna oblika (neživo muškoga roda jednine i cijeli srednji
rod a-sklonidbe, i-sklonidba i množina a-sklonidbe).
8. Poredak NAG ističe jednak izraz dvaju različitih padeža u jednini
imenica muškoga roda a-sklonidbe.
9. Poredak DL jasno pokazuje da su glasovno ta dva padežna oblika
uvijek jednaka.
10. Poredak DLI jasno pokazuje da su u množini sva tri padežna
oblika uvijek jednaka.
Osim toga, primjena tradicionalnoga redoslijeda padeža u poučavanju može
izazvati teškoće u naučljivosti, posebno u slučajevima kada učitelji dopuštaju
učenicima (katkad preporučuju ili čak zahtijevaju) da govore “prvi padež,
drugi padež, treći itd.”, a takvi redoslijedni nazivi više ničemu ne služe kada
je u tekstu potrebno odrediti padež (Jelaska, 2006: 29).

Poredak padeža u udžbenicima
Budući da su udžbenici važan pokazatelj prihvaćenosti neke promjene, a
mnogim su učiteljima oni glavni izvor za nastavni rad, istraženo je kako su
u njima autori pristupili poučavanju padežima. Riječ je o udžbenicima koje
je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa3 za uporabu u školi
u školskoj godini 2009/10. U njima je razvidna različitost (pojedinosti u I.
prilogu). Udžbenici hrvatskoga jezika za peti, šesti i sedmi razred osnovne
škole većinom imaju zastupljen stari poredak obrade padeža. Od ukupno
dvanaest odobrenih udžbenika, sedam ih obrađuje sklonidbene riječi prema
staromu poretku, a pet prema novomu. Zanimljivo je da je u Riječima hrvatskim
5 zadržan tradicionalan poredak padeža u sklonidbenoj paradigmi
u temi Sklonidba (deklinacija) imenica, ali je u daljoj obradi svakoga pojedinoga
padeža redoslijed drukčiji: N, A, G, D i L, I, V.

palunkica je napisao/la:
Kaj bi bio NIP, i meni je sasvim teško iz ovog teksta shvatiti suvisao razlog.

Neda3kids je napisao/la:NGDAVLI su početna slova naziva adeža.

olja je napisao/la:Nemoj me zvati jer nemam vremena, nisam naučio pa neću da se igram.
- negacije koje se pišu zajedno.