Ja sam inače priča sama za sebe skroz opizdena, pa sam tako i prošla u porodilištu, of kors!
Prvo su me primili sa hipertenzijom da ležim na patologiji trudnoće, gde sam uglavnom popizdela, pošto na pregledu kad su me primali, doktorka kaže: posteljica prezrela, plod premalen. I ništa više! A ja sva u čudu (mislim, prvi put mi je, od kud znam šta sve znači, kad mi je 3 dana pre toga moja doktorka rekla da je sve kako treba, da je prdo odprilike 3200gr, posteljica II prema III stepenu...)! Ja u čudu, idem gore na odelenju, i pitam sestru (a ovo se dešava u 2 posle ponoći) dal mogu da pušim i gde...ona ladno, u sobi gde ležiš, sama si ionako pa zapali...skontam da nemam cigarete i pitam, jel ima ona, a ona od onih nepušača koja mrzi pušače iz dna duše!!! Posebno trudne pušače! A ja propušila u zadnjem mesecu trudnoće, kad su mi se svidele, šta da radim...
However, idem ka sobi i uz put razmišljam da možda MM nije još krenuo kući...idem do prozora i vidim kako auto odlazi...uz put kontam da nemam kredit na mobilnom!!! Znači krah!
Došla sestra da mi da terapiju, i kaže, jebi ga, spavaj, šta da ti radim... Legla kao ja da spavam, eto ti dovode neku u sobu kod mene...koja nije prestala celu noć da priča kako je strah, pa kako je ona mlada i pametna odluka joj je da rađa sa 17 zatošto će njeno dete biti njena drugarica

i da je njen muž jako bogat itd itd....prvo sam iz kurtoazije slušala, a onda sam prešla samo u kurto...rekla: mala, smaraš jebote, i ja se trebam poroditi, neam cigarete, imam 31 godinu i neam ja živce da slušam tvoje priče celu noć. Ako ti se baš neko smara, ajt u hodnik kod sestre, ionako nema šta pametnije da radi.
Zaćutela je i zaspala, ali ja nisam, pošto je ona hrkala do neba. Hvala Bogu oko 5 su je uhvatili trudovi pa su je odneli....
Sledeći dan dolazi vizita i pitaju me zašto sam tu (3 doktora, jedan stariji i dve fenserke ginekologinje), kažem da sam se osećala jako loše, pa da sam došla i da mi je doktorka koja me je primila rekla da je plod malen i da je posteljica prezrela....itd itd, i kao jedna od tih: ko zna ko Vam je gospođo te gluposti napričao! Ono, ladno je to rekla, bez razmišljanja da IPAK priča o svojoj koleginici iz noćne..Otišla na pregled, dobila prste svih njih mamicu im...i kao, sve je u redu, niste ni otvoreni, samo terapija za pritisak i danas posle podne kući. Kad su pregledali dokumentaciju, videli da imam DG retinopatija, zbog koje se preporučuje carski..i ona ista doktorka kaže meni: sa ovim dokumentom možete se poroditi u Vrbas, ovde ne (kao mi čistosadski smo frajeri)!!! Kažem, a ko treba da potvrdi tu dijagnozu? Pa kao, lekar sa klinike...
Poslali me na CTG, koji je počeo nešto da svira glasno, pa je dotrčala sestra i kao: ma stalno to radi, ajd vi držite ove žice

Mislim se WTF!!!! I svirao tako CTG uporno...a ja držala žice! Pa me šalje na EKG. Vraćam se sa EKGa, i kažem drugoj sestri, evo rezultate...a ona meni: ko je vas poslao na EKG? Pa kažem, sestra...Ona meni: nije istina, vi ste sami rešili da idete!!!

Tu sam popizdela i kažem: aha, a sada idem na EEG, pa onda ću na magnetnu rezonancu i skener da proverim jel mi mozak i dalje funkcioniše! Pošela je da mi pridikuje nešto, na šta sam totalno popizdela i rekla da zove šefa ili da mi da otpusnu da idem kući! Ona kao, da čekam sada UZV..pa onda mogu. Čekala ja UZV, i na kraju su me zaboravili !!!! E tek tada sam šiznula!
Dobila otpusnu listu, sa naznakom da se javim ako mi opet skoči pritisak, da odem kod očnog na klinici i da "otkucaji oba ploda ritmični" !!! Ou nou! A kucala otpusnu ona gadura od doktorke! MM čita i kaže: a jeli Jullsi, što nam do sada nisu rekli da nosiš dvojke?!
....
Kad sam došla opet posle 7 dana pošto mi je opet skočio pritisak, tražila sam da me smeste na nekom odelenju gde su malo normalniji od onih gore...pa su me kao poslali na prizemlju...ok, tamo je stvarno osoblje bilo ok! S tim što meni nisu mogli naći vene, pa su sve one sestre koje vade krv bežale od mene, da me ne bodu, pošto sam bila modra na svim mogućim mestima! Noć pre carskog (o da, doktoru koji je radio carski je bilo dovoljno sve to što sam imala dokumenta za moje oči, hipertenzija i krvni sudovi da mi zakaže operaciju), ja nisam spavala, bojeći se klistira, pošto nisam ni znala šta je to...mene je frka bila od toga! kad sam dobila toplu vodu u šupak, shvatila sam da nije to tako strašno i da sam mogla malo odspavati bar....
Bila sam na "terminu" u 8, ali su me pozvali u 10 i 30 gore...gde sam ja ladno i bezobrazno na pripremama zaspala...kad su me odveli u operacionu salu, budili su me da se prebacim na sto za operaciju, a ja sva u bunilu: a gde sam i šta ja tu radim? (Još bez mojih naočala ćorava i gluplja za 50%) a oni u čudu: pa gospođo, treba da rodite....aaaa, nema problema, i pre nego što su stavili anesteziju ja opet već spavala...
Sestra koja je sutradan došla u vizitu kad me je videla, umirala je od smeha: Jullishka draga, oćete i danas da nam se izvinjavate na makedonskom što vas to puno boli? Kaže, posle operacije, kako su me vozali do šok sobe, celo vreme sam na makedonskom ponavljala: ja se izvinjavam, ali mene ovo stvarno boli. Kaže, svi leleču i plaču kako ih boli, a vi se izvinjavate! A jebiga, vaspitana žena kažem ja
Da ne produžim priču kako je bio after tamo dok sam ležala, a ležala sam još 5 dana, neće imati mesta na topicu

A bilo je smejurija samnom i tada...mislim da me u porodilištu i dalje pamte...