puno sam iskrvarila, toliko da sam poslije dobila takvu treskavicu zbog gubitka krvi da me dvije debele deke nisu mogle satima ni približno utoplit a bilo je toplo vrijeme. Šivali su me 45 minuti i nije mi htjela ni reći koliko šavova,l valjda puno. Bolila su me samo tri vanjska. Kasnije bi me bolilo, pila bih voltaren kad je bilo prejako ali najgore dane sam bila još u bolnici (izašle smo tek 7. dan). Doma sam sjedila na boku (nisam se sjetila staviti pod guz kolut na napuhavanje, priju mi je to spasilo i normalno je sjedila).Uza sve to pucanje mi i dalje zvuči strašnije al dozvoljavam da se možda varam. Nisam probala obe opcije pa ne mogu ništa tvrditi, možda je sve u mojoj glavi.
Mrđi, mislim da ti nitko ne može dati odgovor što trebaš učiniti. Ti to sama najbolje znaš. Mišljenja sam i da žena najbolje u trnutku poroda osjeti treba li joj rez tj hoće liu puknuti. Ja o tome prije poroda nisam razmišljala al u onom trenu da me nije zarezala ja bih sama to tražila jer sam osjetila da sam rastegnuta do krajnje granice. Možeš im možda reći da režu samo kad ti dozvoliš
