Novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama

[nadicab]

Eto, izglasali su i taj Zakon bez obavijesti udruga
http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=17461
Što kažu u preambuli

Znatan dio prigovora korisnika prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta s
teţim smetnjama u razvoju odnosio se na izračun naknade plaće koju ostvaruje radeći polovicu punoga
radnog vremena i plaće koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu. Analizom isplata naknada
plaće po ovoj osnovi, za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2009. godine, utvrĎeno je da pojedini
korisnici ovog prava ostvaruju značajno različite iznose mjesečne naknade plaće. Primjerice, one se
kreću u iznosu od 1.663,00 do 16.832,77 kuna (broj korisnika naknada po ovoj osnovi, razvrstanih u
13 razreda, vidljiv je iz tablica 2. i 4. ovoga poglavlja). Isto tako, utvrĎeno je da pojedini korisnici iz
mjeseca u mjesec ostvaruju naknadu plaće za rad u skraćenom radnom vremenu u točno zaokruţenim
iznosima od 10.000,00 kuna, 9.000,00 kuna, 5.000,00 kuna ili 4.000,00 kuna.
Unatoč ovom izuzetno povoljnom obračunu naknade plaće, kojim se praktično nadoknaĎuje
izgubljena zarada (plaća) za vrijeme njege djeteta s teţim smetnjama u razvoju, jedan dio ovih
korisnika traţi da im se uz naknadu plaće, kao pripadajući iznos naknade plaće, isplaćuje i ukupni
iznos poreza, prireza i obveznih doprinosa obračunatih na iznos plaće ostvarene kod poslodavca ili
obavljanjem samostalne djelatnosti.
Dodatnim provjerama baze podataka utvrĎeno je da znatan broj korisnika prava na rad u
skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta s teţim smetnjama u razvoju, uz ovu naknadu ostvaruje
i pravo na doplatak za djecu, bez utvrĎivanja dohodovnog cenzusa, u iznosu od 831,50 kuna (25%
proračunske osnovice) ili to pravo ostvaruje drugi roditelj. Imajući u vidu i propise u području
socijalne skrbi, valja pretpostaviti da roditelji za to dijete, uz ove naknade, ostvaruju i pravo na osobnu
invalidninu u mjesečnom iznosu od 750,00 kuna mjesečno.
Uvidom u ostale naknade u okviru sustava obiteljskih potpora, utvrĎeno je da je ovo jedina
novčana potpora koja nije vezana uz proračunsku osnovicu i za koju nije odreĎen najviši iznos isplate,
uz napomenu da je rodiljna naknada zaposlenog i samozaposlenog roditelja pravo po osnovi propisa iz
obveznog zdravstvenog osiguranja.

Prema studiji Vijeća Europe, Opće uprave III - Socijalna kohezija, Odjela za socijalnu
politiku, pod naslovom "Naknade povezane s roĎenjem i obrazovanjem djece u Europi", koju je
razmatrao Odbor stručnjaka za socijalnu sigurnost, (Olha Yampolska, Strasbourg, 6. travnja 2010.)3,
moţe se zaključiti da europske drţave nemaju plaćeni institut "naknada za rad u polovici punog
radnog vremena radi njege djeteta s teţim smetnjama u razvoju" na način kako je to propisano
hrvatskim zakonodavstvom. Naime, jasnoće radi, postoje naknade koje se dodjeljuju roditelju za slučaj
da imaju dijete s teškoćama u razvoju koje bi, u našem slučaju, mogli izjednačiti s isplatom 831,50
kuna doplatka za djecu prema Zakonu o doplatku za djecu.
Ovom prigodom navodimo samo neke od tih primjera koje je potrebno isključivo promatrati u
kontekstu socijalne i obiteljske politike navedenih drţava: Austrija - dodatak od 138,30 EUR
mjesečno; Belgija - dodatak varira izmeĎu 70,30 EUR i 468,68 EUR mjesečno; Češka - roditelji
djeteta s teškoćama u razvoju primaju 7.600 kruna (oko 295 EUR) mjesečno do 7. godine djeteta,
Francuska - posebni roditeljski mjesečni doplatak iznosi 119,72 EUR i isplaćuje se pod uvjetom
dohodovnog cenzusa do 20. godine djeteta, a za bolesno dijete, kojemu je potrebna roditeljska njega,
dodatak od 39,58 EUR mjesečno, najduţe 12 mjeseci i bez prava na naknadu plaće zbog dopusta ili
rada u nepunom radnom vremenu - ove dvije naknade ne mogu se kumulirati; Španjolska - naknada u
iznosu 1.000,00 EUR godišnje; Malta - isplaćuje 16,31 EUR tjedno; Latvija - naknada iznosi 150 lata
(oko 106,40 EUR) mjesečno do 18. godine djeteta.
MeĎutim, iz razloga učestalih prigovora korisnika prava na rad u polovici punog radnog
vremena radi njege djeteta s teţim smetnjama u razvoju, odgovarajuće odredbe Zakona, kojima se
ureĎuje način obračuna naknade za ovaj slučaj, nuţno je preurediti na način koji u budućnosti neće
stvarati dvojbe u pogledu iznosa pripadajuće naknade.
Tijekom praćenja primjene Zakona i na osnovi dosadašnjih iskustva pokazala se potreba
dodatne razrade njegovih odredaba u dijelu kojim se ureĎuje nadleţnost Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje u postupcima ostvarivanja prava u prvom i drugom upravnom stupnju odreĎen,
te nadzor nad njegovom primjenom od strane ministarstva nadleţnog za obitelj.

[Maša]

Ne znam šta bih rekla na to. Bojim se da će staviti neki nebulozan ''limit'' - a svjesni smo da su financijski izdaci roditelja djece s teškoćama u razvoju ogromni, bez obzira na sve ''usluge i prava'' ...

Ja se pitam za sebe kako preživjeti drugih 6 mj. običnog rodiljnog dopusta ....to se očito zove ''pronatalitetna'' politika.
- valjda misle da svi imaju još najmanje 5 drugih izvora prihoda

Baš moram malo bolje pronjuškati ovaj link!

[Maša]

''Iznimno, zaposlena ili samozaposlena trudnica odnosno zaposlena ili samozaposlena majka, ovisno
o stanju trudnoće i zdravstvenog stanja zaposlene ili samozaposlene trudnice, moţe početi koristiti
rodiljni dopust iz stavka 2. ovoga članka i 45 dana prije dana očekivanog poroda, što utvrĎuje izabrani
doktor opće ili obiteljske medicine, a prema nalazu izabranog doktora ginekologa iz stavka 3. ovoga
članka.''
Jesam ja luda ili prije nije tu pisalo iznimno? Ja mislim da je najbolje da su stavili raditi ženu do 2 dana prije poroda ma mislim....

Osim toga EVO GA DIO O ISPLATAMA:

''(1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s teţim smetnjama u razvoju (djeteta s teţim tjelesnim
ili mentalnim oštećenjem ili teţom psihičkom bolesti) iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme
korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova ţivota ima pravo na
novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 65% proračunske osnovice mjesečno.
(2) Zaposleni roditelj djeteta s teţim smetnjama u razvoju (djeteta s teţim tjelesnim ili mentalnim
oštećenjem ili teţom psihičkom bolesti), koji pravo iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona koristi kao
pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sukladno članku 23. stavku 2. ovoga Zakona, ima
pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunate i
obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog
vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći.
(3) Samozaposleni roditelj djeteta s teţim smetnjama u razvoju (djeteta s teţim tjelesnim ili mentalnim
oštećenjem ili teţom psihičkom bolesti) koji pravo iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona koristi kao
pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sukladno članku 23. stavku 2. ovoga Zakona, ima
pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini 50% od osnovice za obračun doprinosa za obvezno
zdravstveno osiguranje vaţeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno
osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna
osiguranja odnosno 50% od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je
početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema
podacima Porezne uprave.
(4) Poslodavac je duţan pri isplati plaće izdati ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći zaposlenom
roditelju.
(5) Zaposleni roditelj iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona, kojem poslodavac ne izda ovjerenu
ispravu o isplaćenoj plaći do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, ima pravo na novčanu naknadu za taj
mjesec u iznosu od 50% proračunske osnovice.
(6) Zavod će korisniku isplatiti razliku izmeĎu pripadajućeg iznosa za isplatu iskazanu na ispravi
poslodavca iz stavka 2. ovoga članka i isplaćenog iznosa iz stavka 5. ovoga članka, u roku 15 dana od
dana dostave ovjerene isprave iz stavka 2. ovoga članka.
(7) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada utvrĎena ovim
člankom ne moţe iznositi manje od 50% proračunske osnovice.
(8) Ministar nadleţan za obitelj, uz suglasnost ministra nadleţnog za zdravstvo, pravilnikom iz članka
23. stavka 8. ovoga Zakona propisat će sadrţaj i oblik isprave poslodavca iz stavka 2. ovoga članka.''

Dobro je što su uveli 1 dan mjesečno za prenatalitetni pregled.

Glavno da su se na više mjesta u obrazloženjima ogradili od onog dijela po kojem je povratak majke na posao reguliran Zakonom o radu.
Puno (ali zaista puno) mojih prijateljica je dobilo ''nogom u d_ _ e'' 15 dana nakon povratka na posao,
a po završetku dopusta (kad je dijete napunilo 1 g.)...

Eto, prava pronatalitetna politika....

[martina mama]

Ja sam truba za zakone i ove navedene postotke. Prodvojetlite me, koliko ce to biti novaca. Kolika mi mora biti placa da bih dobila cijelu drugu polovicu?

[nadicab]

za nas, SRV, vrijedi st. 2, gdje kaže da dio koji isplaćuje država iznosi kao i dio koji nam isplati poslodavac na ruke. Znači, ne mijenja se za sada ništa, ali ona preambula mi je jako sumnjiva.

[martina mama]

Hvala. Ja sam odavno rekla da nam prikupljaju podatke sve u cilju da nam skrate " povlastice", a sutra da nas steraju na ulicu. Kapitalizam latinskoamerickog tipa nije socijalno osjetljiv. Zivi bili pa vidjeli, ali sve to meni tako smrdi.
Pa i ovo odobravanje srv na godinu dana. Ma, sta ce se to denisu promijeniti na bolje u godinu dana? Za martu je samo pitanje kad ce netko reci da je klinicki skroz ok i da me vrate na osam sati. Sad su mi odobrili na godinu dana, a tko zna sta ce to tada smisliti.
Opet ja negativno. A bas mi je krenulo sa psihologicom i kaze da sam se pomakla. Mos mislit, dobro glumim.

[alexandra]

mi smo dobili na duže, na 5 godina ona, ja srv na 3. što baš isto nema logike, al dobro, neka ih.
i naravno da mislim crno. najbliža sam ideji da će ovaj drugi dio koji isplaćuju limitirat na neki prosjek za sve, neovisno o plaći koju dobivamo u firmi.

[Daisy]

najbliža sam ideji da će ovaj drugi dio koji isplaćuju limitirat na neki prosjek za sve, neovisno o plaći koju dobivamo u firmi.

Upravo gledala Dijanu na TV i skužila da nam drugi dio plaće smanjuju na 50% prosječne plaće, a ne više kao dosad.... . Je li to moguće, zar samo ja ne znam za to..sve se to odvija brzinom munje, mislim ova donošenja zakona, a sve u cilju srezanja prava....

[nadicab]

ne, nije tako, to vrijedi za samozaposlene roditelje - iako, po mom osobnom i+osjećaju je to nepravedno jer radi segregaciju prema načinu zapošljavanja.
Gledala sam snimku i dobila osip na onog tatu - ma kako ima taj čovjek obraza nakon svih onih priloga o teškim teškoćama djece, da se on gura da će i dalje štrajkati i boriti se za status roditelja njegovatelja. A tek nebuloze da ako se diejet nalazi u popisu osoba s invaliditetom, da njegovo dijete ima pravo na invalidninu? Pa na tom popisu je zato što mu je dijete išlo na komisiju i tamo je dobilo šifru dijagnoze.
Zbilja, neki ljudi bi kruha preko pogače