Postao/la Lulu » 28 vel 2006, 14:43
Evo davno sam obećala , a tek sad stigla prepisati moje biljeske s ovog seminara, nadam se da nije previše za čitati.<
><
>LJETNA AKADEMIJA 2005 - KALOS – VELA LUKA – KORČULA 27.08.-02.09.2005.<
><
>KOMUNIKACIJA U DJECE S DOWN SINDROMOM<
>31.08.-01.09.2005.<
><
><
>STEN CHRISTERSON DR.MED.:<
>BIOLOGIJA DOWNOVOG SINDROMA (DS)<
><
>Učestalost u Švedskoj: 1/1000 stanovnika, 1/700 živorođenih, DS čine 30% od svih osoba sa mentalnom retardacijom, 100-130 djece s DS godišnje u Švedskoj na 9 mil. Stanovnika.<
><
>DS – posljedica triplikacije dijela drugog kraka kromosoma 21, koji je najmanji kromosom u tijelu i nosi samo 200-250 gena. Prejaka ekspresija zahvaćenih gena ima glavni utjecaj na čitavo tijelo kod DS.<
><
>Mentalna retardacija u gotovo 100% slučajeva – danas se mjenjaju mišljenja o tome jer uz veću skrb i rad s djecom i osobama s DSom postižu se i bolji rezultati, a često je uzrok problema u ponašanju i zaostajanja u razvoju slabiji vid i/li sluh, kao i apnea u snu koja dovodi do slabijeg sna, umora tjekom dana i poremećaja koncentracije.<
><
>Pridružene malformacije srca u 40-50% slučajeva najčešći su poremećaj u djece s DSom. Kod ASD česta je pulmonalna hipertenzija, češće su plućne infekcije, umor pri naporu, otežano disanje i lupanje srca. Rane operacije značajno su produljile preživljenje u kasnijim godinama.<
><
>Česta je stenoza ili atrezija dvanaesterca.<
><
>ORL problemi – češća oštećenja sluha, stenoza slušnog kanala, infekcije srednjeg uha, slabiji sluh, apnee u snu.<
><
>Vid – češći katarakt, astigmatizam, kratkovidnost, strabizam, blefaritis (malformacija kapaka), konjuktivitis (često zbog suženih suznih kanala), Češće infekcije kandidom.<
><
>Sklonost ponavljajućim infekcijama i autoimunim bolestima npr. celiakija (treba testirati krv i eventualno napraviti biopsiju tankog crijeva) i povećan rizik za hipotiroidizam (kontrolirati hormone štitnjače sa 6 mjeseci, sa 1 god. Pa svake god do puberteta, zatim svake 2-3 god.)<
><
>Uvijek je prisutna hipotonija i pojačana gibljivost zglobova pa se teže hrane, teže stoje, hodaju, da bi stajali ukoče noge što nije do
o. Fizioterapijom treba izbjeći o
azce pridruženih pokreta, ojačati mišiće, naučiti kako stajati, hodati, sjediti, bez kifoze, lordoze. <
>Ortopedski problemi – rizki dislokacije kukova – treba raditi relaksaciju patele.<
>Leukemija češća 10-20%. Povećan je rizik razvoja epilepsije (5-10% ih ima epilepsiju, najčešće West sindrom) i depresije, a kasnije često dolazi do presenilne demencije.<
><
>Urološki problemi ponekad se javljaju – do
o je napraviti ultrazvuk.<
><
>Smanjeno verbalno kratkotrajno pamćenje, razvoj govornih vještina je sporiji nego ukupni kongitivni razvoj. <
><
>Finalna visina je niža npr za cure je prosjek 147,5cm tj. do 2,5% ili 18cm manje od prosjeka.<
>Treba koristiti posebne krivulje rasta za DS, a ne standardne.<
>Hormon rasta u Švedskoj se ne preporuča – nije se pokazao napredak kod djece koja su ga uzimala.<
><
>Pokazalo se da je u osoba sa DS znatno manje ateroskleroze, karijesa, solidnih tumora te su rjetki drugi defekti srca osim ASD ili AVD.<
><
>Sve ovo zahtjeva dobar program praćenja s uključivanjem
ojnih medicinskih i re/habilitacijskih stručnjaka radi prevencije sekundarnih problema, a rana socijalizacija i stimulacija poboljšava intelektualne sposobnosti.<
><
><
>VIDA ČULIĆ DR.MED.: <
>PRAĆENJE OSOBA S DS U KB SPLIT<
><
>Učestalost: 1/600-800 poroda<
><
>3 tipa: <
>1. trisomija 21 u 95% slučajeva <
>2. mozaik<
>- prva dva tipa su genetska promjena ali nenasljedna<
>3. translokacija – 4 od 5 slučajeva je nasljedno.<
><
>Testovi u trudnoći koji se provode:<
>-amniocenteza u 14-18 tjednu<
>-korion fondozum tehnika u 10-12 tjednu<
><
>- za roditelje mlađe od 35 g. Ultrazvuk + testovi probira<
>-za roditelje starije od 35 ili z
oj godina >60 AC(amniocenteza) + CHF(korionfondozum)<
><
>Dijete s DS prati fiziotarapeut, psiholog, defektolog, logoped, kardiolog, ortoped, okulist.<
><
>Kontrole krvi se radi: leukociti, eritrociti, hemoglobin, trombociti, diferencijalna krva slika, šećer, IEFP, TSH, EMA, AGA, antiedomizijska protutijela, Urin, UK, TT, TV. <
>RTG zapešća, EEG.<
><
>Promjene na srcu mogu se javiti i kasnije uz one koje postoje od prije, pa to treba redovito kontrolirati.<
><
>U dobi od 18 g za cure se radi ginekološki pregled i pregled dojki (iako nemaju tumore).<
>- fertilne osobe s DS kromosomski imaju zdravo potomstvo.<
><
>Rade se i psihijatrijski pregledi zbog češće pojave depresije i anksioznosti<
>Kasnije treba voditi računa o visokom krvnom tlaku.<
><
><
>ANETTE PETERSON, LOGOPED:<
> RAZVOJ GOVORA PREMA TEORIJI IRENE JOHANSSON<
><
>Rana komunikacija <
>-        zbog nižeg mišićnog tonusa, signali kod beba s DS su manje složeni, roditelj može pomisliti da dijete ne želi komunicirati jer se teže uoči osmjeh, teže se dobije eye kontakt, zbog hipotonije je teže držati dijete pa je i dodirna komunikacija otežana, «slabiji» je osmjeh djeteta i sporije «odgovaraju» na naš govor – treba im dati više vremena.<
><
>Povezana (udružrna) pažnja<
>-        potreban je duži period da bi se postigla pažnja djeteta<
>-        u vrijeme kada zdrava djeca počinju istraživati okolinu DS djeca žele još uvijek komunikaciju samo s nama (one to one)<
>-        iako ne traže našu pažnju i izgledaju zadovoljno ne radeći ništa oni TREBAJU našu pažnju i komunikaciju<
>-        imaju manje raznoliku ekspresiju (tiša su, pokreti i zvukovi su nekoordinirani pa nam ih je teže razumjeti)<
>-        imaju reducirani kapacitet pažnje pa treba uhvatiti svaki trenutak kada imaju našu pažnju<
><
>Prve riječi<
>-        treba im puno duži period da počnu izgovarati i razumijevati<
>-        kad nauče prvu riječ ne koriste ju da bi dobili nešto (predmet, igračku) kao da nisu svjesni učinka komunikacije i što sve mogu time postići<
>-        treba im puno duže razdoblje da skupe veći fond riječi, nema eksplozije jezika tj riječi kao kod zdrave djece<
>-        imaju orofacijalnih problema – pokreti lica, usta su spori, nekoordinirani, teži, nedovršeni<
>-        vokali su kraći u izgovoru, suglasnici teže nađu svoje mjesto, izgovaraju zvuk u dnu usta, a jezik je previše naprijed pa ih je teže razumjeti<
>-        izgleda kao da govore u dugim rečenicama, ali ih se ništa ne razumije, nema pravih riječi, teško im je artikulirati, intonacija je do
a, rečenice duga, ali nema riječi – figurativni govor<
>-        to dovodi do težeg razumijevanja što želi reći i ako dijete to primjeti dogodi se da odustane od daljnjih pokušaja govora jer osjeti da ga se ne razumije, pa govori samo kad je nužno potrebno<
><
>Razvoj rečenica (2riječi)<
>-        duže vremena im treba da dođu do te faze<
>-        u jednom istraživanju u Švedskoj kod DS djece s 6-12 god njih 50% nije došlo do te faze<
>-        imaju teškoća koristiti gramatička pravila ili ih znaju ali ih ne znaju primjeniti u rečenici<
>-        često koriste isti oblik rečenica za sve <
>-        govore monotono i s lošom artikulacijom, drugačiji ili manji je eye kontakt pa ih je teže razumjeti<
>-        mentalna dob je veća od jezične dobi<
><
>Rečenice<
>-        viša kognitivna razina, imaju više znanja i spoznaja ali ne koriste rečenice ili koriste uvijek isti oblik rečenice<
>-        kada nadiđu razinu rečenica s 2 riječi ravijaju se i druge sposobnosti<
>-        kratkotrajna audio memorija je slabija pa im je teže pamtiti i razumjeti duge rečenice<
>-        kratkotrajna vizualna memorija je bolja pa im je lakše pamtiti znakove<
>-        lakše imitiraju nego što se dosjete nešto reći<
>-        lakše im je izgovoriti riječ ako im se istovremeno i pokaže predmet (opredmetiti govor)<
><
>Irene Johansson , profesor fonetike, već dugo vremena radi s djecom s DS te je uvela korištenje znakova, sličnih kao za gluhonijeme ali jednostavnijih, u terapije razvoja govora za DS djecu. Tu metodu primjenjuju i logopedi i tarapeuti i u Öre
o-u i pokazalo se da to može pomoći u razvoju jezika i govora. <
><
>Stimulacija razvoja jezika započinje RANO i traje kroz čitavo djetinjstvo!!! (oni počinju rad s DS djecom u dobi od 3 MJESECA!!!)<
><
>U slučaju poremećaja tečnosti jezika tj mucanja jedno istraživanje je pokazalo da je kod DS djece koja mucaju puno teže riješiti mucanje nego naučiti nositi se s time i razumijeti dijete što je više moguće.<
><
><
><
>CASTILLO MORALES TERAPIJA OROFACIJALNIH POREMEĆAJA DJECE S DS<
><
>Kod djece s DS postoje primarne i sekundarne orofacijalne teškoće. Primarne se s vremenom povećavaju i uzrokuju sekundarne.<
><
>Primarne teškoće<
>-        hipotonija<
>-        mala usna šupljina<
>-        jezik je deblji, hipoton, leži naprijed u ustima i često ispada van<
>-        donja usna i vilica je isturena naprijed<
>-        gornja usna je tanja i često manje pokretna<
>-        nepce je usko, malo i visoko, tonzile često uvećane<
>-        malo lice i rupice nosa<
>-        često dišu na usta<
>-        hipotoni mišići žvakanja<
>-        hipotoni vratni mišići<
>-        ako je vid slabiji naginju glavu na iza da bi vidjeli<
>-        tijelo je često u nenormalnom položaju<
><
>Sve to dovodi do nepravilnog zagriza i gutanja, jačeg slinjenja i problema s artikulacijom i govorom.<
><
>Dr. Rodolfo Castillo Morales, liječnik iz Argentine razvio je metodu lječenja s orofacijalnim poremećajima. Metoda se sastoji od:<
><
>1.        MANUALNA STIMULACIJA<
><
>a.        TERAPIJA TJELA<
><
>b.        OROFACIJALNA REGULACIJSKA TERAPIJA<
><
>2.        NEPČANE (PALATALNE) PLOČICE<
><
>1a - TERAPIJA TIJELA – uz pomoć fizioterapeuta treba postići što bolji tonus mišića i što bolji i pravilniji položaj tijela.<
><
>2a - OROFACIJALNA REGULACIJSKA TERAPIJA<
><
>Originalni tekst koji smo dobili na seminaru:<
><
>Orofacial stimulation<
><
>Try to do this stimulation once a day (if it is possible. The best is just before mealtime). It is important that the child doesn´t feel uncomfortable but can look forward to a nice moment.<
><
>1.        Put your whole hand on the chest and do a little vi
ation.<
>2.        Put your fingers or whole hand on the forehead and vi
ate towards the eye
ows.<
>3.        Pull your thumbs from the inner edge of the eye and pull them along the edge of the nose to the middle of the upper lip. The fingers can rest under the chin.<
>4.        Pull and vi
ate from the middle of the upper lip, along the upper lip, to the corner of the mouth and a little downwards («sad mouth»).<
>5.        Pull and vi
ate from the middle of the lower lip, along the lower lip to the corner of the mouth and a little upwards («happy mouth»)<
>6.        Put your hands on the cheeks, press alittle and vi
ate to the middle of the mouth («kissing mouth»)<
>7.        Put your hand under the chin and the index finger on the chin, the other hand on the head, vi
ate under the chin. Perhaps you need to help the child with putting lips together.<
><
>The purpose of this is to stimulate the mimic muscles so that the child gets a increased feeling for its face and above all, help the child to get an increased knowledge of the mouth and hopfully therby get a better oral motor function.<
><
><
>Moj slobodni prijevod:<
><
>Pokušajte raditi ovu stimulaciju jedanput na dan (ako je to moguće. Najbolje neposredno prije jela). Važno je da se dijete osjeća udobno i raduje ugodnim trnucima.<
><
>1.        Stavite dlan na prsa i lagano zavi
irajte.<
>2.        Stavite prste ili cijelu ruku na čelo i vi
irajte prema o
vama.<
>3.        Vucite palčeve od unutarnjeg ruba očiju, uz rub nosa, do sredine iznad gornje usnice. Druge prste možete prisloniti pod
adu.<
>4.        Vucite i vi
irajte palčevima od sredine gornje usnice, uzduž gornje usne do kuteva usne i malo prema dolje (kao da radite «tužnu facu»).<
>5.        Vucite i vi
irajte palčevima od sredine donje usnice, duž donje usne, do kuteva usana i lagano prema gore (happy mouth-sretna usta).<
>6.        Stavite dlanove na o
aze, lagano pritisnite i vucite prema sredini usana (tako da se usnice napuća kao u poljubac).<
>7.        Stavite ruku pod
adu,a kažiprst na
adu, drugu ruku na glavu, vi
irajte rukom ispod
ade. Ako treba pomozite djetetu da spoji usnice (onda kažiprst stavite ispod nosa, srednji prst ispod donje usnice i s njima držite usnice stisnute, a ostale prste ispod
ade.<
><
>Svrha ovih vježbi je stimulacija mišića za mimiku čime djete stiče povećan osjećaj za vlastito lice i usta te time povećava oralne motoričke sposobnosti.<
><
>Na predavanju je još rečeno da se za djecu koja nemaju zube ili ako znate da vas neće ugristi, može raditi i ove vježbice:<
>-        prstom masirati desni<
>-        staviti prst na jezik (i gurnut ga u usta, ako viri van), lagano pritisnut i vi
irat<
>-        kažiprstom iznutra, a palcem izvana uhvatiti lice i vući prema van.<
><
><
>3.        NEPČANE (PALATALNE) PLOČICE<
><
>- koriste se ako je jezik širok, hipoton, smješten među zubima ili usnama ili ispada van.<
>- prva se stavlja maloj bebi i ostaje do pojave prvih zubi, ima malu rupicu na sredini koju bebin jezik «želi» istraživati i dodirivati (kao kad imamo rupicu na zubu pa jezik ne da mira nego stalno nešto čačka po zubu), tako jezik ostaje u ustima i vježbaju se mišići jezika.<
>- pločice se stavljaju u usta samo povremeno, u nekoliko navrata tijekom dana po 10 min do pola sata, ako bi ju dijete stalno nosilo naviknulo bi se na nju i ne bi više postizala željeni efekt.<
>- nakon što zubi počnu nicati stavlja se drugačija pločica koja ima stimulaciju i za gornju usnicu (kao malu
adavicu ili rupicu na dijelu koji dođe ispod gornje usne, pa to stimulira usnicu da se pomiče preko toga i tako aktivira). <
>- pločice su napravljena od silikona ili nekog sličnog materijala ali nisu skroz mekane, izgledaju kao da je rađena zubna proteza (gebis ili kako to već zovete) ali bez zubi J<
><
>Ciljevi nepčanih pločica:<
>-        vratiti jezik u usta<
>-        bolji kontakt jezika i nepca<
>-        gornju usnicu pomaknuti naprijed i aktivirati<
>-        podići kuteve usana<
>-        bolje razviti disanje kroz nos<
>-        bolje sisanje, gutanje, žvakanje<
>-        bolja pozicija mandibule (resice)<
>-        pokazalo se da djeca s pločicama manje hrču<
><
>Öre
o orofacijalni tim (koji oni zovu M.U.M.S – kratica od nečeg na Švedskome) ima 1 fizioterapeuta, 1 ili 2 logopeda i 1 ortodonta te rade i surađuju sa nutricionističkim timom, dietetičarom i gastroenterologom s kojima se 1 put mjesečno sastanu i diskutiraju o djeci koja su kod njih u programu. Pri prvom kontaktu s roditeljima traži se od roditelja da snime dijete dok jede ili sisa od naprijed i iz profila, da bi vidjeli kako sisa tj žvače i guta.<
> <
><
><
>ELISABETH ERICSSON, DEFEKTOLOG:<
>PRAĆENJE I SAVJETOVANJE OBITELJI<
><
>Njihov tim prati djecu i obitelji te savjetuje obitelji, od početka kad im se roditelji jave prvi put, do 21 godine djetetova života.<
><
>Roditelji obično prolaze 4 faze nakon početnog šoka (vjesti da su dobili dijete s DS)<
>1.        odbijanje<
>2.        reakcija – zašto se to meni dogodilo<
>3.        prihvaćanje da se s tim mora živjeti<
>4.        nova orjentacija prema budućnosti<
><
>Nakon što se roditelji prvi put jave u centar, ustanovi se u kojoj su fazi oni, te u kakvom je stanju dijete. Uspostavljaju se kontakti i upućuju se na sve potrebne specijalističke preglede djeteta.<
>Zatim se počinje s terapijom u grupama, s 2 – 3 djeteta i roditeljima, na učenju znakova po konceptu Irene Johansson, i radu s logopedom, fizioterapeutom i defektologom, kroz 5 – 6 tjedana. <
>Kasnije se upućuju na potrebne terapije, između ostalog i u M.U.M.S. tim.<
><
>Odlazak u vrtić nova je kriza i strepnja za roditelje. Djeca idu u redovne vrtiće, a ovaj centar savjetuje i roditelje i osoblje tj stručnjake iz vrtića o tome koje terapije provoditi, koje igre i igračke koristiti i sl. <
>Postoje još : muzikoterapija, igre i vježbe u vodi, učenje igri i rada na kompjuteru, snozelen.<
>U vrtiću predškolci počinju s čitanjem i pisanjem, imenovanjem, izabiranjem i uspoređivanjem predmeta uz pomoć Picture Word. (Slike)<
>Oni također primjenjuju slike i za obavljanje dnevnih aktivnosti npr imaju tablu sa poredanim slikama kako slijede aktivnosti kroz dan: pranje, odjevanje, doručak, učenje, igra, pranje ruku, ručak, pranje zubi, presvlačenje, spavanje, odjevanje, užina, ,šetnja, .... Dijete treba prvo uzeti sliku s table i onda obaviti radnju koju slika označava, te sliku dati odgajatelju ili ju spremiti na predviđeno mjesto.<
><
>Početak škole nove su
ige za roditelje, stručnjaci iz ovog centra i drugi specijalisti savjetuju roditelje na osnovi pregleda tj daju svoje mišljenje, ali roditelji sami odlučuju hoće li dijete dati u redovnu školu, uz individualni tj prilagođeni tretman ili u specijalnu školu.<
><
>Centar prati djecu i u teenagerskoj dobi, održavaju savjetovanja i predavanja o seksualnosti i sl. za roditelje i djecu. <
>Održavaju i tečaj «Soon I'm Grown Up» gdje ih uče samostalnom životu, te se u dobi od 21. god odseljavaju od roditelja i žive sa još 2 – 3 Downovca, a stručne osobe ih obilaze svaki dan. <
> <i></i>
L 26.05.2003.
P 11.05.2007.